Država nije najurednija u naplati naknada od koncesija - financijska disciplina ne postoji, tvrtke odlaze u stečaj ili predstečaj pa i broj neplatiša raste.
Tako se bar može iščitati iz izvješća Ministarstva financija o provedenoj politici koncesija za 2016. godinu (prosinac, 2017.), koje je pokazalo da država nije prestala voditi bitku s mnogim koncesionarima, ali i da se, s obzirom na visinu duga u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i to samo od jednog dužnika, najveći bitke, navodno, vode s plaćanjem koncesije na pomorsko dobro.
11 posto neplaćeno
Ukupni prihodi naknada od koncesija ostvareni u 2016., bilo državnog bilo lokalnih proračuna, iznosili su 1,5 milijardi kuna. Godinu ranije bili su nešto veći - 1,8 milijardi kuna. No, dug svih koncesionara je bio manji - 177,2 milijuna kuna. U 2016., pak, je dug narastao na 184,6 milijuna kuna.
Drugim riječima, od ukupnog iznosa koji se trebao uprihoditi u 2016., 11 posto nije plaćeno. A ako uzmemo u računicu da je bilo 2657 dužnika te da je bilo 9182 aktivnih ugovora, od čega najveći dio njih dolazi iz područja zdravstva (gotovo 50 posto) i rudarstva, ispada da je svaki treći koncesionar neplatiša. Pritom valja napomenuti da manji broj dužnika generira veći dug, tj. najveći broj dužnika duguje tek od 10 do 500 kuna - njih 853.
Veliki
Koncesionari čiji pojedinačni dug prelazi milijun kuna (njih 25), ukupno generiraju 99,2 milijuna kuna duga. Zbog takvih koncesionara koji ne plaćaju smanjili su se direktni prihodi lokalne zajednice, a najviše izravni prihodi državnog proračuna, koji su u 2016. iznosili 935,1 milijun kuna (1,2 milijarde godinu ranije). Smanjenju su veliki obol dali manji prihodi od naknade za koncesiju u javnim telekomunikacijama te prihodi od naknade za eksploataciju plina u epikontinentalnom pojasu, koji bilježe znatno smanjenje od gotovo 40 posto.
Prema vrsti koncesije i iznosu duga, upravo su koncesionari koji imaju koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina najlošiji u plaćanju i duguju najviše - 65,1 milijun kuna. Zatim koncesionari koji imaju koncesije na pomorsko dobro i to 56,4 milijuna kuna, za korištenje voda, poljoprivredno zemljište, komunalne djelatnosti... Neplatiša ima u svakom segmentu.
“Nemali broj koncesionara s iskazanim iznosima velikih dugovanja zapao je u teškoće te se pojavljuju i koncesionari koji se nalaze u predstečajnim nagodbama, odnosno samom postupku stečaja, što utječe i na postupanja nadležnih inspekcijskih službi. Uvažavajući navedene okolnosti, problematika ovakvih poduzetnika mora biti na pravilan način prepoznata, a u konačnici i kroz provedbu predstečajnih nagodbi i/li stečajnih postupaka može se očekivati kako će određeni broj koncesionara stvoriti uvjete daljnjem poslovanju koje neće pratiti potreba bilo kakve intervencije države”, ističe se u izvješću.
Lokalci
Ako polazimo od načela odgovornosti, agencije, uredi državnih uprava, županije, općine i gradovi su najneodgovornije po pitanju davanja koncesija jer se među njima generira najveći dug - 58 milijuna kuna. Slijedi ih Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za koje je evidentiran dug u iznosu od 42,3 milijuna kuna. Visok dug generiraju i koncesionari iz nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koje je krajem prošle godine od Državnog ureda za reviziju dobilo packu, tj. uvjetno mišljenje jer su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na nepravodobno evidentiranje potraživanja za koncesije.
Njihovi su koncesionari dužni 41,6 milijuna kuna, a zanimljivo je da samo jedan koncesionar ima evidentiran dug od čak 35,4 milijuna kuna! U izvještaju su, uzgred rečeno, vidljivi prihodi, vrste koncesije, dugovi, ali ne i imena onih koji duguju. Upućeni kažu da je ranije bio velik problem s naplatom koncesija za pomorsko dobro, pogotovo s Marinom Zadar, koju gotovo tri desetljeća koristi Tankerkomerc. No, u Ministarstvu prometa pojašnjavaju da se dug ne odnosi na Tankerkomerc, već da se dio duga odnosi na Brodosplit, kojemu je sustavom prisilne naplate i temeljem Sporazuma potpisanog lani, naplaćena naknada za koncesiju.
- Tijekom 2017. osigurali smo podmirenje dugovanja pa je tako 2017. zaključena sa 600 tisuća kuna, što je smanjenje od 98,5 posto u odnosu na 2016. godinu - napominju u Ministarstvu Olega Butkovića, koje radi na novom sustavu za bolje praćenje koncesija. Naplate dugovanja ukazuju da nerijetko davatelji koncesija ne provode adekvatna postupanja prisilnih naplata, ali i postupka raskida ugovora. Ipak, promjene se očekuju jer novi Zakon o koncesijama iz 2017. propisuje strože prekršajne odredbe.