Intenzivirale su se pripreme za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji bi trebao postati operativan od 2020. godine pa se u tom kontekstu najavljuju izmjene Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK).
Ministarstvo pravosuđa je u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pustilo obrazac prethodne procjene za izmjene i dopune Zakona o USKOK-u u kojima daje glavne obrise potrebnih promjena.
Među problemima koje su detektirali u aktualnom zakonu u Ministarstvu pravosuđa navode preširoki katalog kaznenih djela za koji je USKOK nadležan. Najavljuju i da će zbog osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja biti potrebno uskladiti katalog djela za koja će biti nadležan briselski tužitelj u odnosu na USKOK. Pored toga, morat će se zakonski definirati tko će imenovati državne odvjetnike koji će ići na rad u Ured europskog javnog tužitelja.
Status odvjetnika
Bit će potrebno regulirati i njihov status unutar Državnog odvjetništva jer će, unatoč tome što će raditi kod europskog tužitelja, biti u sustavu i proračunu DORH-a. Morat će se definirati pitanje njihove neovisnosti, ali i stegovne odgovornosti.
Prema Uredbi Vijeća EU, koja se odnosi na osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja, državne odvjetnike bi se na rad u Bruxelles delegiralo na pet godina, a imenovao bi ih na prijedlog glavnog europskog tužitelja Kolegij koji bi činio po jedan europski tužitelj iz svake države članice i glavni tužitelj.
Premda bi tužitelj koji će raditi u europskom Uredu trebao biti u sustavu DORH-a, u Hrvatskoj će biti ograničena mogućnost utvrđivanja njegove stegovne odgovornosti, pa čak i kada se odnosi na postupke koji nisu vezani za rad u Uredu europskog javnog tužitelja jer bi se o tome prije pokretanja postupka moralo obavijestiti tužitelja u Bruxellesu.
U materijalu koji je dan na e-savjetovanje Ministarstvo pravosuđa navodi kako će se preispitati uvjeti za imenovanje zamjenika ravnatelja USKOK-a te preciznije definirati prava i obaveze tužitelja.
Iz ranijih razgovora s glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem i ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem, saznali smo da među njima postoji suglasnost o potrebi još opsežnijih izmjena Zakona o USKOK-u te da će se one realizirati već iduće godine.
Jelenić ističe kako se USKOK treba baviti najtežim slučajevima korupcije i organiziranog kriminala, ali ne podržava teze po kojima se ne bi trebao baviti bagatelnim slučajevima.
- Svako podmićivanje, pa iznosilo ono i 10 eura, mora biti u nadležnosti USKOK-a. To nije toliko velik broj kaznenih djela da ih USKOK ne bi mogao uspješno rješavati, a iznimno je važno da se bavi ovim oblikom korupcije - rekao je. Problem su kaznena djela zloupotrebe položaja i ovlasti gdje se podnosi niz kaznenih prijava, a USKOK čak 95 posto njih odbacuje.
- U situaciji smo da svatko može svakog prijaviti, a ljudi koji su nezadovoljni i radi toga se odlučuju na kaznene prijave često ne razlikuju kazneno djelo od političke odgovornosti, od disciplinske odgovornosti ili sukoba interesa.
Trošenje na dopise
Nadalje, prema stavu Europskog suda za ljudska prava, na svaku kaznenu prijavu USKOK mora odgovoriti što ima za posljedicu da se puno vremena i energije troši na spise koji ne rezultiraju kaznenim postupcima - rekao je Jelenić.
Na pitanje bi li bilo dobro rješenje da glavni državni odvjetnik ili ravnatelj USKOK-a određuju koji će predmeti biti u nadležnosti USKOK-a, odgovorio je kako ne bi podržao takvo rješenje jer Hrvatska još za takvo nešto nije zrela. Ne sumnja da se zakonskim izmjenama nadležnost USKOK-a može definirati za doista najteže slučajeve.
Kako nam je ranije rekao, glavni državni odvjetnik radnoj skupini će sigurno sugerirati i promjenu odredbi koje se odnose na izbor ravnatelja USKOK-a. Po sadašnjem zakonu, glavni državni odvjetnik postavlja ravnatelja USKOK-a, no Jelenić bi njegovo imenovanje izjednačio sa županijskim državnim odvjetnicima i prepustio ga Državnoodvjetničkom vijeću.
Nadalje bi, imajući u vidu praksu, ali i kadrovske resurse kojima raspolaže Državno odvjetništvo, promijenio i uvjete za imenovanje zamjenika ravnatelja USKOK-a. Smatra da nema potrebe da uvjet, kako je to sada, bude deset godina staža. Tvrdi da bi time u USKOK dobili kvalitetne i ambiciozne kadrove.
- Osim toga, treba preispitati i strukturu USKOK-a. Mislim da trebamo biti tužitelji i ništa više, a bavljenje prevencijom i edukacijom trebalo bi povjeriti drugim tijelima - rekao je Jelenić.