PROGNOZA

SVAKOM DRUGOM KREDITU U HRVATSKOJ MOGLA BI SE POVEĆATI MJESEČNA RATA Evo kome bi rate mogle najviše skočiti i prijeti li ponovno slučaj poput švicarca

Biljana Gaurina / CROPIX, Davor Pongračić / CROPIX

Ilustracija

 

Građani koji su svoje kreditne obveze vezali uz Euribor u dogledno bi se vrijeme mogli suočiti s rastom iznosa mjesečnih rata. Na to ukazuje kako ponašanje banaka u okruženju, tako i upozorenja analitičara s kojima smo razgovarali.

- Povijesno niska razina kamatnih stopa, pa tako i Euribora, ne može trajati vječno jer u uvjetima ovako niskih kamatnih stopa monetarne politike razvijenih zemalja neće moći adekvatno reagirati ako se svijetu ili pojedinim zemljama dogodi nova ekonomska kriza. Drugim riječima, treba očekivati zaoštravanje monetarne politike, a samim time i rast kamatnih stopa, što uključuje i Euribor - ističe Maruška Vizek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Kreditna nesposobnost

- Vjerojatni rast Euribora povisit će mjesečne anuitete svima kojima je promjenjivi dio kamate vezan uz tu referentnu stopu. Takvih je oko 50 posto, za razliku od onih kojima kamata ovisi o domaćoj Nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi (NRS), za koju se ne očekuje toliki porast kada sve kamate u okruženju počnu rasti. Veće banke, predvidjevši upravo ovakav scenarij, već godinama vežu kamatne stope uz NRS - napominje i Vjeko Peretić, financijski savjetnik.

Nitko se u ovom trenutku ne usudi prognozirati kada bi moglo doći do rasta Euribora. Neke procjene govore da bi se to moglo dogoditi tijekom sljedeće godine, no pitanje je kada bi točno i za koliko mogla porasti ta referentna kamatna stopa. Očekivanja govore da se to ipak neće dogoditi preko noći, a malo tko vjeruje i da će se ponoviti slučaj švicarca, koji je iza sebe ostavio pravu pustoš.

Unatoč tome, u bankama nam kažu da se polako pripremaju i za takav scenarij. Zasad, proizlazi iz odgovora koje smo dobili od njih, hrvatski bankari neće slijediti primjer banaka u Sloveniji, koje su počele zaoštravati uvjete za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita, budući da računaju na mogućnost znatnog rasta kamata u srednjem roku, što bi mnoge dužnike moglo gurnuti u zonu kreditne nesposobnosti. Ipak, bankari pozorno prate zbivanja, pa tako i kretanje Euribora.

- Načelno govoreći, u budućem razdoblju nemamo u planu mijenjati uvjete kreditiranja, no kao i uvijek, pratit ćemo regulativu i tržište i prilagođavati se prema potrebi - kažu nam u Erste banci.

U Ersteu dodaju kako, u skladu s internim smjernicama banke, prilikom izračuna kreditne sposobnosti klijenata uzimaju u obzir moguću promjenu referentne kamatne stope u budućnosti. Ako se radi o kreditu vezanom uz valutnu klauzulu, u izračun kreditne sposobnosti uključuje se i rizik od moguće promjene tečaja.

U OTP-u nam, pak, kažu da kao referentnu kamatnu stopu koriste NRS, pa ne predviđaju da bi zbog eventualnog rasta NRS-a moglo doći do promjene cijena kredita.

No, rastom Euribora ili bez njega, hrvatske su banke već pooštrile uvjete kreditiranja građana. Razlog tome su, prije svega, promjene u ovršnim pravilima te prilagodbe drugim zakonima.

- Novim propisima donesenima u 2017. preciziran je način procjene kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita, odnosno svih kredita kojima se financira kupnja nekretnine ili imaju za instrument osiguranja nekretninu. Prvenstveno je umanjen iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, a samim time i maksimalni iznos kredita. Ovakav izračun je stroži u odnosu na dosadašnji, odnosno klijent s prosječnim primanjima može ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu - objašnjavaju u Erste banci.

Stroži izračun

I u drugim bankama kažu nam da su, zbog prilagodbe novim propisima, pooštrili uvjete kreditiranja. Računice bankara govore da ako je plaća klijenta manja od prosječne, od ovrhe mu je zaštićen iznos od tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće. Primjerice, ako mjesečno prima 5200 kuna, onda mu je od ovrhe zaštićeno tri četvrtine, ili 3900 kuna, pa iznos koji se smatra slobodnim za mjesečnu obvezu po kreditu iznosi samo 1300 kuna. No, ako mu je plaća 5950 kuna, onda mu je od ovrhe zaštićeno dvije trećine primanja, ili 3972 kune, pa mu za otplatu kredita mjesečno ostaje 1978 kuna.

- Procjena kreditne sposobnosti kod hrvatskih banaka od ove je godine za stambene kredite puno stroža, pa su tako najviše pogođeni građani s prosječnim plaćama - ističe Peretić.

Zbog svega toga, Peretić preporučuje da oni koji to mogu refinanciraju kredite u one vezane uz NRS ili po fiksnoj kamatnoj stopi.

Tagovi

Izdvajamo