ZAGREB - S više od 90 posto Hrvata, Republika Hrvatska je jedna od nacionalno najhomogenijih zemalja na svijetu. U našoj zemlji žive pripadnici još pedesetak različitih naroda, od Peruanaca i Novozelanđana do Estonaca i Armenaca, ali svi oni zajedno čine manje od deset posto stanovništva.
Najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj su Srbi, kojih ima 4,36 posto. Između dva posljednja popisa 2001. i 2011. broj Srba smanjen je za 14.998 ili za 7,43 posto, pa ih sada ima 186.633. Kako je pao i ukupan broj stanovnika Hrvatske, udio Srba u ukupnom stanovništvu države smanjen je neznatno, s 4,54 posto na 4,36. Na posljednjem predratnom popisu, onom iz 1991. godine, popisano je 581.663 Srba. To bi značilo da je od raspada Jugoslavije do danas broj Srba u Hrvatskoj smanjen za 67,91 posto.
Iako broj stanovnika Hrvatske konstantno opada, danas u njoj živi 137.965 Hrvata ili 3,69 posto više Hrvata nego što ih je živjelo 1991. godine. Dio njih doselio je iz Bosne i Hercegovine, dio se asimilirao, a dio se prelio iz nekada vrlo brojne skupine Jugoslavena. Neposredno pred početak rata, u Republici Hrvatskoj po popisu iz 1991. živjelo je 78,09 posto Hrvata i 12,15 posto Srba.
Još ima Jugoslavena
Još ranije, prije trideset godina, po popisu iz 1981. u Hrvatskoj je živjelo danas nevjerojatnih 379.057 Jugoslavena. Deset godina kasnije, davno nakon Titove smrti, nakon Memoranduma SANU i Miloševićevog uzleta na vlast, neposredno pred rat i agresiju JNA, Jugoslavenima se na popisu 1991. izjasnio 106.041 građanin Hrvatske. Do ovog popisa Jugoslaveni su opstali u tragovima: popisivači su lani evidentirali ukupno 331 Jugoslavena.
Sve više je Roma
Broj Hrvata je porastao u odnosu na brojku iz 1991, ali je pao u odnosu na prethodni popis iz 2001. za 2,58 posto. U ovih deset godina osim Srba i Hrvata smanjio se broj pripadnika većine nacionalnih manjina: broj Talijana pao je za 9,31 posto a Mađara još i više, za 15,35 posto. Jako je porastao broj Roma, za 79,38 posto, no to je najvjerojatnije samo papirnati skok, zbog većeg broja Roma koji se sada usuđuju nacionalno se izjasniti, no još uvijek vrlo veliki broj Roma ostaje nepotpisan ili se izjašnjavaju drugačije zbog raširene društvene stigmatizacije te nacionalne manjine.
Osim Srba, ni jedna nacionalna manjina ne prelazi jedan posto udjela u stanovništvu. Nakon Srba na trećem mjestu su Bošnjaci kojih je popisano 31.479, što je veliki skok od skoro 52 posto u odnosu na popis iz 2001. godine. Bošnjaka sada ima 0,73 posto, no vjerojatno bi ih bilo više od jedan posto kad bi im se pribrojio dio onih koji su se izjasnili kao Muslimani (7.558 građana) ili Bosanci (2.059 građana).
Na ovom popisu se 75 građana izjasnilo kao Hercegovci, bilo je i Zagoraca i Dalmatinaca, a posebnu nacionalnu skupinu mogli bi osnovati Istrani jer ih se tako izjasnilo čak 25.491. Da im se prizna status nacionalne manjine, po brojnosti bi automatski mogli zauzeti četvrto mjesto na rang listi naroda u našoj zemlji, iza Srba i Bošnjaka, a prije etabliranih nacionalnih zajednica kao što su zajednice Talijana i Mađara u Hrvatskoj.
Rijeka zadržala Talijane
Broj Srba nije pao samo u seoskim područjima razorenim ratom. U Zagrebu danas živi 83 tisuće stanovnika više nego po popisu iz 1991. godine, kad je u glavnom gradu Hrvatske živjelo 706.770 stanovnika. Zagreb nikad nije dosegnuo očekivani milijun, no u tom razdoblju od 30 godina broj stanovnika je porastao za 790.017, povećan je broj Hrvata za 141.501, dok je broj Srba pao sa 44.384 i 6,27 posto na 17.526. To je 60,5 posto, odnosno 26.858 građana srpske nacionalnosti manje.
Istodobno je iz Zagreba isparilo 14.218 Jugoslavena. Druga nacionalna manjina u Zagrebu su Bošnjaci, kojih je popisano 8.119, opet manje od predratnih 11.247 građana koji su se tada izjasnili kao Muslimani.
Slično se dogodilo i u drugim gradovima Hrvatske koji nisu bili razoreni u ratu niti okupirani. Split je također nacionalno homogeniziran: broj Hrvata popeo se sa 87 posto na 96, 23 posto, a broj Srba za 8.492 (4.48 posto) pao na 2533 ili 1,42 posto. Ni Rijeka nije iznimka, suprotno uvriježenom mišljenju: broj Hrvata je sa 69,76 posto porastao na 82,52 posto, udio građana srpske nacionalnosti pao sa 11,24 na 6,57 posto. Uz ogradu da je nezahvalno uspoređivati podatke zbog izmjene teritorijalnog ustrojstva u odnosu na 1991., broj Talijana u Rijeci ostao je malo ispod dva posto.