KLJUČNA PITANJA

SVE O KURIKULARNOJ REFORMI Što je to, koliko nas je dosad koštalo, u čemu je zapravo problem...

Zagreb, 230516.
Berislaviceva 16.
Ekspertna radna skupina za provodjenje Cjelovite kurikularne reforme odrzala je konferenciju za novinare o radu na reformi, u okviru Strategije obrazovanje, znanosti i tehnologije.
Na fotografiji: Boris Jokic Dauenhauer.
Foto: / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

Sve o reformi: koliko košta, tko je podržava i zašto je postala najvažnija tema u RH

Što je Cjelovita kurikularna reforma (CKR)?

- Cjelovita kurikularna reforma jedna je od ključnih mjera daleko opsežnijeg dokumenta, Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je usvojena u Hrvatskom saboru u listopadu 2014. godine. Refomom se namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i metode nastave, koje bi zamijenila 52 nova kurikularna dokumenta i nov pristup poučavanju.

Planirani postupak novih dokumenata jest nakon završene stručne rasprave otvoriti široku javnu raspravu (minimum 30 dana), a potom dokumente staviti na uvid neovisnim stručnim recenzentima. Tijekom stručne rasprave stiglo je više od 2700 komentara, više od 1800 zaključaka sa skupova, više od 900 stručnjaka i institucija dostavilo je svoja mišljenja, a više od 64.000 učiteljica i učitelja i drugih stručnjaka sudjelovalo je na skupovima. Javna rasprava službeno je započela jučer.

Tko je radio na reformi?

- Boris Jokić, voditelj ekspertnog tima, izabran je na temelju javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo obrazovanja, a on se jedini javio. Imenovan je odlukom tadašnjeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, nestranačke osobe u sastavu Vlade Zorana Milanovića. Potom su raspisani javni pozivi za svako pojedino reformsko područje, kao i predmete. Među prijavljenima izabrano je 400-tinjak stručnjaka po raznim područjima iz obrazovnih i znanstvenih institucija, koji su činili stručne skupine i izradili osnovne materijale. Nakon toga su dokumenti poslani na recenziju “kritičkim prijateljima”.

Zašto je ERS na čelu s Borisom Jokićem zatražio razrješenje?

- Nakon 16 mjeseci rada ekspertna skupina došla je do zaključka da nemaju dovoljnu podršku nadležnih državnih institucija u provedbi reforme. Nisu isplaćeni putni nalozi pojedinim učiteljima koji su troškove putovanja pokrivali vlastitim sredstvima. Bitno je reći da su članovi stručne skupine radili volonterski, ali su očekivali da im se plate troškovi. Zaključci saborskog Odbora za obrazovanje o potrebi proširenja ekspertne radne skupine protumačeni su kao nepovjerenje u sadašnju skupinu i pokušaj političkog utjecaja na provedbu reforme.

Zašto je problem proširiti ekspertnu radnu skupinu novim stručnjacima?

- Izbor svih sadašnjih skupina obavljen je na temelju javnih poziva. Imenovanje bilo koje osobe mimo te procedure, bez jasnih kriterija i javnog poziva, bilo bi netransparentno te bi budilo sumnje na političko imenovanje, što se pod svaku cijenu žele izbjeći.

Može li se bez Borisa Jokića i njegova tima nastaviti?

- Teško je pronaći osobe koje bi mogle u kraćem vremenu nastaviti tim tempom rada, osobito imajući u vidu da je riječ o volonterskom i entuzijastičkom radu.

Osmišljeni proces provedbe reforme je vrlo složen i zahtjevan, zbog čega bi novo kadroviranje bez sumnje pridonijelo daljnjim kašnjenjima. Ova je Cjelovita kurikularna reforma rađena gotovo dvije godine.

Je li Vladina podrška reformi iskrena?

- Moguće je da postoji iskrena namjera da se reforma provede, no ne postoji operativa koja bi slijedila tempo provedbe. Kočnica su pojedinci iz vladajuće koalicije koji pokušavaju proširiti ekspertnu radnu skupinu, koju je 11. ožujka imenovao Predrag Šustar.

Ima li novca za provedbu reforme?

- Voditelj povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja Neven Budak upozorava da Vlada nije osigurala sredstva za provedbu predviđenih mjera Strategije reforme obrazovanja, od kojih je cjelovita kurikularna reforma samo jedna.

Koliko je novca potrošeno?

- Od 12 milijuna kuna, koliko je za pripremu reforme lani osigurano u državnom proračunu, potrošeno je sedam milijuna kuna, dok jepreostalih pet milijuna vraćeno u proračun. Za 2016. godinu za ovu je stavku u proračunu planirano šest milijuna kuna. Zamišljeno je da je za preokret i cjelovitu reformu hrvatskog obrazovnog sustava u idućih pet godina potrebno osigurati 300 milijuna kuna. Iz Europskog socijalnog fonda trebalo bi stići 255 milijuna kuna, a 45 milijuna kuna trebalo bi tijekom anrednih pet godina izdvojiti iz državnog proračuna.

Tko aktivno podržava reformu?

- Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora aktivno podržavaju reformu, a posebno naglašavaju važnost promjena u strukovnom obrazovanju u koje je u Hrvatskoj uključeno 75 posto srednjoškolaca.

Podršku reformi dali su i svi obrazovni sindikati, uz poruku da je predložene dokumente potrebno doraditi tijekom javne rasprave. Prema riječima Borisa Jokića, voditelja ekspertne radne skupine, podrška za provedbu kurikularne reforme stigla im je od svih vjerskih zajednica i nacionalnih manjina, s naglaskom na romsku nacionalnu manjinu, koja se prvi put uključila u izradu dokumenta.

Stigne li se provesti eksperimentalna primjena reforme od jeseni?

- U planu je bilo uvoditi reformske korake reformu postupno, prvo u određene razrede 60 osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Međutim, zbog otežanih političkih procesa u sastavljanju nove Vlade, kao i zastoja do kojega je sada došlo, nerealno je očekivati da će eksperimentalna primjena refotrme doista započeti u školskoj godini 2016./17.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo