- U situaciji u kojoj se našao nakon izbijanja afere s e-mailovima, kad je bio pod pritiskom medija, oporbe i dijela koalicijskih partnera da smijeni Martinu Dalić, premijer Plenković je, rekao bih, pribjegao elegantnijem rješenju - nagovorio je da podnese ostavku. Ocijenio je da mu nije mudro izložiti se još jednoj nervozi prikupljanja većine u Saboru koja bi Martinu Dalić spasila od smjene. Svako takvo izjašnjavanje u Saboru u sadašnjim je okolnostima iznimno rizično, jer je Plenkovićeva Vlada u suštini manjinska s obzirom na to da HDZ i njegov koalicijski partner HNS nemaju većinu u Saboru - kazao nam je docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos.
Tog politologa zamolili smo da prokomentira uzroke i moguće posljedice ostavke Martine Dalić.
U Vladi se, kažu Raos, opravdavaju da su lex Agrokor morali donijeti na brzinu jer su vodili računa o široj slici - spašavanju radnih mjesta, zaštiti gospodarskih interesa i slično. Slučaj Agrokor jest kompleksan, jer uz ekonomsku ima političku dimenziju, a zbog inozemnih kreditora i međunarodnu pa se može razumjeti da je neka doza konspirativnosti kod kreiranja zakona bila poželjna. - Međutim, ono što u cijelom tom procesu nipošto nije bilo poželjno jest sukob interesa. Onaj tko je pisao zakon i imao povlaštene informacije nikako nije smio doći u poziciju da sudjeluje u procesu restrukturiranja i ostvaruje zaradu - ističe Raos.
Podsjeća da je sličan zakon u premijerskom mandatu Silvija Berlusconija donijela i Italija u procesu spašavanja talijanskog mljekarskog diva Paramlata, čiji je većinski vlasnik također lažirao financijska izvješća. - U izradu talijanskog zakona također su bili uključeni vanjski stručnjaci, ali uz jednu bitnu razliku - oni nisu mogli biti uključeni u kasniji proces restrukturiranja kompanije - ističe Raos.
Previranje u HDZ-u
Na pitanje kako će odlazak Martine Dalić utjecati na stabilnost Plenkovićeve Vlade, Raos odgovara: - Dalić jest bila jedan od stupova te Vlade, ali Vlada je unatoč njezinu odlasku opstala i mogla bi izgurati mandat do kraja. Vladajuća koalicija i dalje će koristiti argument - nemojte nam ljuljati brod, zar ne vidite da se bavimo važnijim stvarima - restrukturiranjem i spasom Agrokora, Inom, problemima sa Slovenijom, Schengenom i slično.
Prijevremeni izbori, naglašava Raos, ne odgovaraju nikome osim Živom zidu. HNS ih nikako ne želi, HDZ je propustio poželjan trenutak kad je mogao profitirati na prijevremenim izborima nakon uspjeha na lanjskim lokalnim izborima. Oni, tvrdi, ne odgovaraju ni SDP-u koji ima novi Statut i pokušava se konsolidirati.
Raos ne vjeruje da će ostavka Martine Dalić značajnije narušiti Plenkovićevu poziciju unutar HDZ-a.
- Dalić ima kratak stranački staž u HDZ-u, ali činjenica je da i neovisno o njezinoj ostavci unutar HDZ-a postoje previranja. Znak tih previranja je aktualno prikupljanje potpisa za referendum oko izmjene izbornog zakona i poništenja ratifikacije Istanbulske konvencije. Iako akteri toga referenduma formalno dolaze izvan HDZ-a, taj je referendum odraz previranja u HDZ-u - tvrdi Raos.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Ljubo Jurčić, koji je bio i ministar gospodarstva u Račanovoj Vladi, tvrdi da se Plenkovićeva Vlada u poslu restrukturiranja koncerna Agrokor nije snašla.
Državnici
- Ne želim reći da su imali loše namjere, ali zaboravili su važnu stvar - da su dužnosnici, državnici. Proces poput pisanja ovakvog zakona može bit tajan i to nije rijetkost. Međutim, u tim tajnim postupcima postoje jasni i strogi protokoli kojih se sudionici moraju držati. Ne mogu se javne stvari voditi na privatan način, a upravo se to ovdje dogodilo. Ne možete za javni posao birati ljude prema privatnom poznanstvu jer je krug stručnjaka puno širi od mreže nečijih osobnih poznanstava.
I što je najvažnije - ne možete za suradnike u javnom poslu birati ljude koji su igrači na tržištu i imaju izravan interes u onome u čemu ih angažirate - kaže Jurčić. U drugim, uređenijim državama, pa čak i onima koje su izrazito neoliberalne, pisanje ovakvih zakona, tvrdi ovaj profesor ekonomije, povjerava se javnim institucijama koje nisu igrači na tržištu. Hrvatska nema takve institucije, ali ima sveučilišne profesore, neosporne stručnjake za trgovačko pravo, revizije, stečajeve, koji nisu igrači na tržištu i koje je trebalo angažirati.
- Da je natječaj za pisce lex Agrokor kojim slučajem bio javan, pitanje je tko bi od ljudi koje je M. Dalić angažirala imao potrebne reference za taj posao. Situacija u kojoj je zakon pisan jest bila hitna, ali panika koja je umjetno stvorena nije bila opravdana - kaže Jurčić. Poseban problem su, dodaje, naknade koje je Agrokor isplatio savjetnicima koji su kreirali zakon. Čovjek se pita koliko su morali raditi da bi zaradili te iznose, i to s razlogom bode oči.
Što se tiče nastavka ovog procesa - postizanja nagodbe, ona se, podsjeća Jurčić, ako se bude radilo po propisima, odvija prema Stečajnom zakonu, a taj zakon je jasan - onaj tko ima veća potraživanja, ima i veću snagu u odlučivanju o nagodbi.
“Dalić je trebala dati ostavku dan nakon Ramljakove ostavke”
Hoće li odlazak Martine Dalić ugroziti opstanak Vlade? Njezina ostavka, ističe Ljubo Jurčić, svakako slabi funkciju premijera Plenkovića kao što je ostavka Ante Ramljaka oslabila poziciju M. Dalić. Ona je već dan nakon Ramljakove ostavke, smatra Jurčić, trebala podnijeti ostavku.
- U politici su stvari jasne - kad ono za što se kao političar zalažeš padne - ti kao političar odgovaraš jer si donio pogrešnu procjenu. Pogrešna procjena u politici se plaća ostavkom. Isto je i s Plenkovićem - prije tri dana se kleo u M. Dalić, a sada se postavlja pitanje njegove odgovornosti za pogrešnu političku procjenu - kaže Jurčić. Opstanak Vlade, međutim, prema Jurčiću, ovisi u prvom redu o koalicijskim interesima.
- Koalicijski partneri svoju podršku Vladi procjenjuju u skladu sa svojim interesima i dokle god oni budu imali interesa podžavati Vladu, ona će trajati. Ova situacija je koalicijskim partnerima samo podigla cijenu - zaključuje Jurčić. (S. L.)