Istraga o Facebooku, čije je rezultate ovaj tjedan objavio Odbor za medije britanskog parlamenta, koja je obilježila Marka Zuckerberga i Facebook kao prijetnje demokraciji, posljednja je u nizu otkrića koja su ukazala na ozbiljne probleme te platforme.
Britanski su parlamentarci predložili vladi hitne izmjene izbornog zakonodavstva, a slična se rasprava čula ovaj mjesec i u Hrvatskoj, u Kući Europe, na konferenciji “Prijetnje demokraciji na internetu”. Sudionici iz Vijeća za elektroničke medije, GONG-a, Ureda za ljudska prava, Ureda za razvoj digitalnog društva i Agencije za zaštitu osobnih podataka upozorili su kako su hrvatsko pravosuđe i izborni zakoni potpuno nespremni na izazove koje Facebook postavlja pred društvo i demokraciju.
“Mi nemamo ingerenciju na društvenim mrežama”, objasnio je predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac i napomenuo da su se konzumenti većinom okrenuli društvenim mrežama. “Dok smo klasične medije i preregulirali, društveni mediji ne potpadaju pod tu regulativu.”
Velike kazne
Govor mržnje, prijetnje i uvrede na društvenim mrežama rastući su problem za koji zasad još nitko nije ponudio adekvatno rješenje. Njemačka je početkom prošle godine donijela zakon prema kojemu su društvene mreže dužne same u roku od 24 sata ukloniti sve objave koje se mogu smatrati govorom mržnje, uz prijetnju kaznama koje mogu iznositi i do 50 milijuna eura.
I dok su neki političari zakon proglasili uspjehom, njemački stručnjaci upozoravaju na neželjene posljedice - od uklanjanja satire i parodije u strahu od kršenja zakona do neplaniranog kontraefekta - jer je zakon radikalnoj desnici dao platformu s koje se mogu prikazivati kao borci za slobodu govora. Problem je i to što oni čije izjave krše zakone o govoru mržnje, umjesto da kazneno odgovaraju za svoje riječi, zapravo prolaze nekažnjeno jer je Facebook prisiljen ukloniti njihove objave.
U Hrvatskoj postoji dojam kako se prijetnje na društvenim mrežama ne procesuiraju jednako, ovisno o meti, a javno klevetanje ili sramoćenje za Facebook nije ni najmanje sporno.
Prozivka koju je Živi zid uputio novinarki Jutarnjeg lista Željki Godeč na svojem Facebook zidu i dalje stoji na prominentnom mjestu na njihovu Facebooku, već dulje od dva tjedna. Novinarka je bez argumentacije proglašena lažljivicom, a publici Živog zida nudi se nekoliko interpretacija njezina rada: ili izvrće činjenice, ili je nepismena ili zla.
Da je riječ o objavi u nekom mediju, izjava bi bila problematičnija, no Facebooku je relativno lako ograditi se od sadržaja koji se objavljuje - ako ne krši uvjete korištenja, dopušten je. Interpretacija uvjeta korištenja se radi subjektivno, u procesu koji nije podložan daljnjoj reviziji ili žalbi.
Odvjetnica Vesna Alaburić istaknula nam je glavnu razliku između klasičnih medija i Facebooka koji je, prema njezinu mišljenju, platforma za komuniciranje. “Ne možete uspoređivati razinu odgovornosti komunikacijskih platformi s odgovornošću medija koji objavljuju urednički oblikovane sadržaje”, rekla je Alaburić.
Ujedinjeno Kraljevstvo također planira izmijeniti svoje zakone kako bi reguliralo nedopušteno izražavanje online. Ministrica za mentalno zdravlje Jackie Doyle-Price najavila je početkom mjeseca da je njihov plan društvene mreže tretirati kao i izdavače. “Sada posluju kao da uopće nisu odgovorni za sadržaj na svojim platformama”, izjavila je. “To nije izgovor i to nećemo više prihvaćati.”
U međuvremenu Facebook teško može odgovarati za procese koje vode pojedinci protiv drugih pojedinaca. Kako nam je pojasnila Alaburić, hrvatski sudovi mogu naložiti Facebooku da ukloni neki sadržaj, ali riječ je o složenom i dugotrajnom postupku koji se dosad u Hrvatskoj nije pokretao. “Mnogo je jednostavnije i brže ako se to naloži onome tko je sporni sadržaj objavio i disponira mogućnošću uklanjanja”, rekla je Alaburić.
Vojska trolova
Velika prijetnja Facebooka samom demokratskom procesu leži u potencijalu te platforme za utjecaj na izbore, istaknulo je više sudionika konferencije u Zagrebu.
U Hrvatskoj je, kako je već pisao Jutarnji list, u dvije izborne kampanje - za predsjedničke izbore i za parlamentarne dok je predsjednik HDZ-a bio Tomislav Karamarko - stranačkim novcem financirana kupnja stranica na Facebooku i angažman vojske trolova koji su ostavljali negativne komentare na profilima političkih suparnika.
Nakon otkrića skandala Cambridge Analytice s mikrotargetiranjem Facebook je odlučio kako će ubuduće sam podići razinu transparentnosti, pa će se korisnicima uvijek prikazivati informacija zašto se baš njima prikazuje oglas i tko je platio za njega, ali to i dalje ne zaustavlja brojne mogućnosti zloporabe.
Mikrotargetirane oglase vidi jako mali broj ljudi i o njima ne postoje javno dostupni podaci. Irska stručnjakinja Elizabeth Carolan oformila je Inicijativu za transparentni referendum, prije referenduma o ukidanju zabrane pobačaja u toj zemlji. Prikupljali su podatke o mikrotargetiranju od velikog broja ljudi koji su pristali sudjelovati u istraživanju i otkrili zabrinjavajuće podatke o oglašavanju.
20 oglašivača
Irski zakoni o referendumu vrlo strogo propisuju transparentnost prikupljanja sredstava - inicijatori referenduma i sve uključene strane moraju se registrirati i popisati izvore svih donacija te voditi detaljne troškovnike. No, Facebook je omogućio ignoriranje tih zakona. Najmanje 20 oglašivača, koji su pozivali ljude da glasaju za ili protiv, nije uopće imalo sjedište u Irskoj. Desetak drugih oglašivača bile su stranice pripisane privatnim osobama kojima je bilo nemoguće ući u trag. Facebookova “transparentnost” i dalje ne znači da će biti jasno tko plaća za oglase, iako će onemogućiti da oglašivači budu iz drugih zemalja.
Problem je, rekla je Carolan, što se radi o privatnoj tvrtki koja samostalno odlučuje što je političko oglašavanje, a što nije. Da to nije rješenje, slaže se i Popovac. “Vrlo je neugodno da jednoj privatnoj korporaciji dajete da o etičkim pitanjima odlučuje sama”, istaknuo je Popovac.
Iako Ministarstvo kulture planira izradu Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, niti jedan od naših sugovornika nije htio spekulirati oko njegova sadržaja budući da još nije formirana ni radna skupina koja bi trebala raditi na njegovoj izradi.
Pomoćnik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Kristijan Kevešević, čiji će Ured sudjelovati u donošenju zakona, istaknuo je da taj zakon sigurno neće biti donesen prije izbora za Europski parlament u svibnju, a možda ni do predsjedničkih izbora krajem godine. Dok se zakon ne izglasa, u kakvom god obliku, vjerojatno nas čekaju još dva izborna ciklusa puna “nedopuštenog ponašanja”.