Stota obljetnica pripojenja Međimurja hrvatskoj matici obiježena je u srijedu navečer u Centru za kulturu Čakovec svečanom akademijom, na kojoj je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović istaknula da je "ponosna što u Čakovcu, ponosnom gradu Zrinskih, možemo proslaviti ovaj toliko važan dan za Međimurje i Hrvatsku".
Predsjednica je naglasila kako se hrvatski narod na ovim prostorima morao 14 stoljeća boriti za opstanak i očuvanje svojega teritorija. U toj borbi, kazala je, hrvatski narod imao je dva snažna oslonca, vjeru i kulturu, koje je čuvao svojim jezikom i običajima. Podsjetila je na dugu povijest u kojoj su Hrvati u Međimurju bili izvan hrvatske uprave, no svijest o hrvatskom identitetu Međimurju bio je sačuvan cijelo vrijeme.
„Posebno je to došlo do izražaja 1848. za vrijeme banovanja bana Josipa Jelačića, koji je vratio Međimurje Hrvatskoj. No, to sjedinjene trajalo je kratko, ali je duh hrvatskog naroda bio nesalomljiv, što je pokazano 1919. proglašenjem Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države“, rekla je.
U prvoj rečenici te svečane odluke ističe se kako je u hrvatskom narodu u Međimurju oduvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika i ta jednodušna odluka bila je potvrđena Trianonskim sporazumom, ali se Međimurje još jednom moralo boriti za svoju pripadnost Hrvatskoj, kada su ga Mađari ponovno, od 1941. do 1945. okupirali, kazala je.
„Međimurci su marljivi i miroljubivi, ali kada je trebalo branili tu slobodu, a to se vidjelo 1991. kada su se kao dragovoljci pridružili obrani domovine, spremni su dati sve. Puno njih je tada za slobodu položilo svoje živote, mnogi u gradu heroju Vukovaru“, podsjetila je i izrazila zahvalnost međimurskim domoljubima i drugima koji su se kroz povijest borili za obranu hrvatskih narodnih i državnih prava. Kazala je kako je danas Međimurje uspješna županija s razvijenim gospodarstvom, infrastrukturom i školstvom te kako to granično područje ima veliku ulogu u razvoju gospodarskih i političkih odnosa s Mađarskom i Slovenijom.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, saborska zastupnica Sunčana Glavak istaknula je ulogu doktora Ivana Novaka, publicista, novinara i političara, u vraćanju Međimurja matici.
„Hrvati su u Međimurju branili svoj jezik i svoj identitet, a svoje su težnje istaknuli u jedinstvu i slozi. Slična priča se ponovila i kasnije u povijesti, kada je hrvatski narod kroz Domovinski rat opet u jedinstvu i slozi izborio svoje pravo na državnost“, kazala je Glavak i naglasila da je poveznica ta dva povijesna događaja sloboda.
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar gospodarstva Darko Horvat kazao je kako su ovakvi spomendani potrebni jer narod koji se ne sjeća prošlosti neće znati što sa budućnosti. Horvat je pohvalio međimurske tvrtke koje su, kako je kzao, perjanica ne samo lokalnog već i nacionalnog gospodarstva. Najavio je da će Vlada, ako to prihvati vodstvo Međimurske županije, održati sjednicu u Čakovcu 30. travnja na Spomendan pogibije Zrinskog i Frankopana.
Međimurski župan Matija Posavec je podsjetio na trenutke koji su prethodili donošenju Rezolucije, ulazak hrvatskih postrojbi 24. prosinca 1918. u Međimurje i 16 dana strepnje, ali i prkosa i vjere da se sačuva vlastiti identitet i karakter. „Hrvatski karakter Međimurja se morao dokazivati na mirovnim konferencijama, a dokazao se kroz narodne običaje, pjesmu i govor“, rekao Posavec i dodao kako sada žele međimurski karakter nametnuti Hrvatskoj. „Ta naša uređenost, infrastruktura, odnos prema poslu, solidarnost, humanost, odnos prema javnome i funkcioniranju javnog sektora može biti primjer dobre prakse“, poručio je Posavec.
Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak izrazio je ponos na sve ono što su učinili svećenici na očuvanju hrvatskog identiteta kada su njegovali narodne pjesme i molitve.
Akademija je završila uprizorenjem Velike narodne Skupštine 9. siječnja 1919. koju je izvelo stotinjak amatera, članova kulturnih umjetničkih društava, dobrovoljnih vatrogasnih društava i pjevačkih zborova.