Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio je i ostao najveća, najsloženija i jedna od najutjecajnijih njegovih sastavnica, istaknuto je na svečanoj sjednici Dekanskoga kolegija, kojom je u utorak obilježena 102. obljetnica fakulteta i na kojoj su zaslužnim djelatnicima dodijeljene nagrade.
Medicinski fakultet od početka je sudjelovao u izgradnji drugih institucija i izgradnji zdravstvenoga sustava, te je dao velik doprinos razvoju Hrvatske uopće, rekao je dekan Marijan Klarica, dodavši da je taj fakultet u svojoj povijesti dao 25.400 liječnika i pet rektora Sveučilišta.
Sveučilište u Zagrebu na Leiden rang listi nalazi se na 422. mjestu u svijetu i 142. u Europi, a s više od 2300 radova na godinu u citatnoj bazi podataka Scopus, Medicinski fakultet najjača je institucija toga Sveučilišta te u Hrvatskoj
Medicinski fakultet je tijekom 2019. godine objavio 965 radova, a do kraja godine nada se brojci višoj od 1100 radova. Kako je rekao Klarica, Medicinski fakultet zadržava visok broj radova, ali mu se udio u ukupnom broju radova u Hrvatskoj smanjuje jer druga sveučilišta povećavaju svoju aktivnost, što je dobro.
Na Fakultetu se ove godine ostvaruje 27 projekata Hrvatske zaklade za znanost ukupne vrijednosti više od 28 milijuna kuna, a ima i drugih projekata, te na njemu djeluju dva centra izvrsnosti vrijedna gotovo 74 milijuna kuna, kazao je.
Također, nastavnici su organizirani u 36 katedri, šest vijeća katedri, dva zavoda, 12 centara i 18 nastavnih baza (kliničkih centara, bolnica, domova zdravlja, škola itd) godišnje objave od 30 do 40 udžbenika.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner čestitao je obljetnicu i rekao da su liječnici uvijek bili utjecajni članovi društva, a dobrog liječnika, dodao je, čine njegova djela. Zaključio je da će tako i nastaviti jer fakultet slijedi obrazovanje koje stvara kompetentne i odgovorne liječnike.
Rektor Damir Boras ponovio je da Sveučilište u Zagrebu ima izvrsne rezultate, premda je slabo financirano, zbog čega čak 92 posto njegovih proračunskih prihoda odlazi na plaće zaposlenika.
Za optimalan rad Sveučilišta odvajanja za znanost trebala bi iznositi 1,4 posto BDP-a, a sada imamo jedva polovicu toga. Kad bismo potpisali programske ugovore s Ministarstvom znanosti dobili bismo još manje, kazao je Boras.
Na svečanosti, kojoj su nazočili predstavnici Hrvatskog sabora, Ministarstva zdravstva, HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika i Hrvatske liječničke komore, akademiku Ivici Kostoviću dodijeljena je nagrada Medicina u znak priznanja i zahvalnosti za promicanje načela humanosti i etičnosti u skrbi za teško bolesne ljude.
Prvi put je dodijeljena i Nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti, a dobitnici su specijalisti i zdravstveni radnici Kliničkog bolničkog centra Zagreb, koji su sudjelovali u kirurškom zahvatu razdvajanja sijamskih blizanaca.