'POŽARI U HRVATSKOJ'

ŠVEDSKI VATROGASAC NA KONFERENCIJI JUTARNJEG 'Imali smo užasnu situaciju u kojoj nismo mogli spriječiti širenje vatre pa smo na požar bacili bombu'

A helicopter dumps its load of water on the wildfire front just outside the evacuated village of Gammelby near Sala, central Sweden August 4, 2014. The fire, covering thousands of hectares, is in its fifth day and firefighters believe it will burn for weeks or even months. It is classified as the worst forest fire in Sweden's modern history. REUTERS/Fredrik Sanberg/TT News Agency (SWEDEN - Tags: DISASTER SOCIETY TPX IMAGES OF THE DAY) ATTENTION EDITORS - SWEDEN OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN SWEDEN. THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. IT IS DISTRIBUTED, EXACTLY AS RECEIVED BY REUTERS, AS A SERVICE TO CLIENTS - GM1EA841T6O01
Fredrik Sanberg/TT News Agency / REUTERS

Johan Szymanski i požar u Švedskoj

 

 

Rezultati ovogodišnje borbe s požarima pokazuju da su pripreme odlično odrađene i da su ulaganja u ljude i tehniku dale rezultate, poruka je treće Statusne konferencije Jutarnjeg lista o požarima pod naslovom "Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija 2020." Uz Jutarnji list suorganizatori su ministarstva obrane, unutarnjih poslova i poljoprivrede, a glavni sponzori konferencije Hrvatske šume, HEP i Odašiljači i veze.

Konferenciji su nazočili ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera, brojni vatrogasni zapovjednici, časnici HV-a i protupožarne eskadrile te dugogodišnji predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Franjo Gregurić.

Netipično, ove godine najveći broj požara dogodio se u proljeće, a najviše površine opožareno je na području Ličko-senjske županije iako je najviše požara, više od tisuću, bilo na području Splitsko-dalmatinske županije.

FOTOGALERIJA: Konferencija Jutarnjeg lista 'Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.'

 

"U prvih devet mjeseci ova godina bila je treća u posljednjih 11 godina po broju požara, a izgorena površina smanjena je za 15 posto. Razlog tome je brže uočavanje i gašenje požara. Brže se izlazilo na intervenciju", naglasio je ministar Božinović.

Za takvu uspješnu realizaciju bitne su pripreme koje su napravljene kako bi se sustav uspješno borio s vatrenom stihijom. Prema riječima ministra obrane Damira Krstičevića, ključna poboljšana koja su u ovoj sezoni uvedena je prije svega uspostava središnjeg Operativnog vatrogasnog središta u Divuljama, što je rezultiralo bržim uočavanjem požara. Nadalje, uspostavljene su brže procedure za djelovanje zračnih snaga, tijek požara praćen je slikama iz protupožarnih aviona, vojska je bila razmještena bliže požarištima, skraćeno je vrijeme reakcije vatrogasaca te je korištena bespilotna letjelica Orbiter 3.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković posebno je istaknula ulaganje svog ministarstva u tehnologiju. "Prošle godine nabavljen je integrirani videonadzor s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara te privatna radijska komunikacija u svrhu protupožarne zaštite šuma, čime je unaprijeđen sustav motrenja te ranog otkrivanja i sprječavanja širenja požara. Ministarstvo poljoprivrede u partnerstvu s Hrvatskim šumama nastavilo je unaprjeđivati sustav videonadzora u tekućoj godini na 46 terenskih motriteljskih jedinica i 4 nadzorna operativna centra smještena u 4 dalmatinske županije, a videosignal omogućen je i u glavnom operativnom zapovjedništvu u Divuljama.

Motrenje i dojava požara na području krša provode se sa 176 motrionica i 14 čvrstih objekata, a na mjestima koja su nedostupna pregledu i opažanju aktivna je ophodarsko-dojavna služba i to pješke, vozilom ili brodom. Vjerujem u uspjeh ovog projekta, jer dosadašnji podaci pokazuju da je tamo gdje su kamere broj požara je u padu, istaknula je ministrica. Prema riječima ministra Krstičevića, važno je poduzimanje preventivnih mjera. "Jedna od tih mjera i specifičnih ciljeva u sklopu godišnjeg plana rada Koordinacije za Domovinsku sigurnost bilo je dostizanje pune operativne sposobnosti besposadnog zrakoplovnog sustava Orbiter 3 kojim smo pojačali naše sposobnosti izviđanja iz zraka", rekao je Krstičević, dodavši kako će uporaba besposadnih sustava biti još kvalitetnija kada se 15. studenoga ustroji Središte za besposadne sustave u Puli, s dijelom snaga dislociranim u Sinju.

Ministri Krstičević i Božinović jasno su poručili da je državna vlast i dalje spremna ulagati u sigurnost i u novu tehniku koja će biti na raspolaganju vatrogascima.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, posebno je istaknuo važnost protupožarne zaštite. "Cilj je od devastacije i uništenja sačuvati mediteranske šume koje imaju važnu ulogu u očuvanju prirode. Spomenuo je primjer njemačke vlade koja je donijela hitan program za sanaciju svojih šuma na 180.000 hektara i investirat će 2,3 milijarde eura. "U Hrvatskoj situacija nije dramatična, ali trend zabrinjava. Danas je najugroženiji poljski jasen u podravskom dijelu, Posavini i Slavoniji. Šumarska struka se može s tim boriti", rekao je Jakupčić.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković u svojoj je prezentaciji još jednom ponovio važnost komunikacije i prijenosa informacija zahvaljujući čemu su postignuti bolji rezultati. "Ove smo godine imali 61 izviđanje protupožarnim avionima u kojima je uočeno 36 požara i to nam je omogućilo trenutno djelovanje. Svakodnevno su na području obale i priobalja bila angažirana 102 vatrogasca, odnosno ukupno 1700 vatrogasaca." On je najavio kako će u sljedećoj protupožarnoj sezoni naglasak, među ostalim, biti na preventivi, korištenju sredstava fondova EU, komunikaciji s medijima, ali i međusobnoj komunikaciji, unaprjeđenju međuresorne suradnje te prilagodbi vatrogasnog sustava novom zakonskom rješenju. Govoreći na panelu o aktivnostima policijskih službenika u utvrđivanju uzroka požara Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, istaknuo je da je "ove godine uhvaćeno ili procesuirano 244 osoba. U 27 slučajeva riječ je o kaznenim djelima, ostalo su prekršaji. U usporedbi s nekim drugim godinama, to je desetak puta više prijava". Ne treba čekati da se nešto dogodi, jer najteže je naći dokaze, zaključili su. Policija je postala učinkovitija i puno je lakše otkrivanje, mnogo je počinitelja otkriveno u samom djelu, u trenutku paljenja požara.

Zanimljiv primjer načina gašenja požara opisao je Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasne službe u švedskoj pokrajini sjevernoj Dalarni. - Godine 2018. dogodio se veliki požar koji vatrogasci nikako nisu mogli zaustaviti. Na kraju su podigli borbene avione koji su doslovno bombardirali požar i tako iz njega "izvukli" kisik. "Bomba je ugasila požar u krugu od 150 metara i otkrili smo da se bombardiranje požara pokazalo efikasnim - ispričao je zapovjednik vatrogasne službe u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.

------------------------------------

Tijek konferencije pratili smo uživo:

NOVO 11:45 - Opisujući primjere požara u švedskoj pokrajini sjevernoj Dalarni za koje je nadležan, Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasne službe rekao je kako se dogodio najgori mogući scenarij u širenju požara zbog širenja vjetra. Požar je velikim dijelom bio usmjeren gdje ga nisu mogli zaustaviti.

- Pitali smo se kako se nositi s ovom situacijom. Govorili smo o vatrogasnom trokutu. Kako zaustaviti vrućinu? Bacati još više vode iz zraka i s kopna. Kad su 1980-tih Sovjeti imali sličnu situaciju, pomogli su izazivanjem kiše, ali za to su nam bile toksične kemikalije, a to bi bilo problematično za okoliš. U Švedskoj imamo puno skijališta pa smo mislili da možemo iskoristiti snijeg na liniji od požara. Nanosili smo velike količine snijega, ali nismo mogli jer ceste nisu bile deminirane. Na kraju se morao maknuti kisik. Nekad se upotrebljavala artiljerija pa smo razmišljali da bi bacili bombu i ugasili ga eksplozijom. Pitali smo zračne snage. Imali smo puno izazova. Na prvom je mjestu bila sigurnost osoblja. Morali smo procijeniti učinkovitost bombe. Evakuirali smo osoblje. Bomba je ugasila požar u krugu od 150 metara i otkrili smo da se bombardiranje požara pokazalo efikasnim - ispričao je zapovjednik vatrogasne službe u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.

- Nama treba državni sustav za upravljanje požara i Švedska u tom primjeru može puno naučiti od Hrvatske - kazao je Szymanski i dodao da moraju imati puno više od sadašnjih resursa za zaštitu od požara.

------------------------------------

10:45 - Nakon uvodnih govora uslijedile su prezentacije. Glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković još jednom je ponovio važnost komunikacije i prijenosa informacija zahvaljujući čemu su postignuti bolji rezultati. Prije uvodnog izlaganja iskoristio je priliku i pozvao zapovjednika protupožarne eskadrile bojnika Tomislava Vacinovskog, kako je rekao, najboljeg pilota i tehničara na svijetu, i uručio mu certifikat.

- Gospodine zapovjedniče, drago mi je što vam mogu uručiti certifikat Europske unije - rekao je Tucaković i dodao da je to priznanje uslijedilo nakon vježbe na Cresu, ali i za sve ono što čine pripadnici protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Osvrnuo se na proteklu sezonu rekavši:

- Već su održani svi sastanci, novi program je sastavljen i čeka sva odobrenja. Dana 22. listopada izvršenje ovogodišnjeg programa je 19 milijuna kuna - plaće, popravci, vozila i sve ono što moramo izvršiti. Sve zadaće su napravljene, ističem vježbu na Cresu koja je pokazala spremnost sustava. Pripremu i provođenje programa aktivnosti odradili smo svi mi. Preventiva je najvažnija.

Tucaković je naglasio da su vatrogasci samo operativno djelovali, ali da su svi drugi dali svoj doprinos u protupožarnoj sezoni:

- Ove godine imali smo 61 izviđanje u kojima je uočeno 36 požara i to nam je omogućilo trenutno djelovanje. Svakodnevno su na području obale i priobalja bila angažirana 102 vatrogasca, odnosno ukupno 1700 vatrogasaca - naglasio je Tucaković i dodao:

- Imali smo i zajedničko dežurstvo s HGSS-om kako bismo mogli u slučaju potrebe izvlačiti ugrožene vatrogasce.

Prema riječima Tucakovića oporavak opožarenih površina traje godinama. Glavni vatrogasni zapovjednik istaknuo je i vrijednost vlastitog projekta koji je omogućio da u glavnom vatrogasnom zapovjedništvu dobivaju realnu sliku s požarišta s kamera instaliranima na kanaderima.

U gašenju požara ove godine ozlijeđeno je sedam vatrogasaca, dva građanina, a pet građana je smrtno stradalo. Tucaković je rekao kako se ne smije zaboraviti da je ove godine stradao vatrogasac Galeković, ali i da nikad ne smijemo zaboraviti vatrogasce stradale u požaru na Kornatima.

Iznio je i podatke o najvećim požarima ove godine, u srpnju kod Trogira, kod Šibenika, Drniša, Skradina i na Hvaru. Intervencija na Hvaru je bila vrlo zahtjevna zbog prebacivanja snaga s kopna na otok i zahvaljujući i kanaderima, ali i kiši taj je požar stavljen pod kontrolu. Posebno je istaknuo i požar 8. kolovoza u Dubravicama kod Skradina, ali i požar kod Knina gdje su škrape otežavale pristup vatrogascima. Požar u Sukošanu 24. srpnja praktički je ugrožavao i luku, ali je naporima vatrogasaca spriječeno širenje požara. U požaru u Južnoj Dubravi 27. srpnja opožareno je 900 hektara. Požar na području NP Krka u Dubravicama 8. kolovoza bio je vrlo zahtjevan. Drugog dana požara s kamerama je snimljeno žarište požara letjelicom Orbiter 3 i to je bila najveća stvar koju je ta protupožarna letjelica napravila u ovoj protupožarnoj sezoni.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Vatrogasci su od zračnih snaga zatražili 186 zahtjeva za intervenciju, a po prvi put intervenirali su i pjenom. Protupožarni izviđački zrakoplovi koji su se kretali uobičajenim rutama i pokazali su se vrlo učinkoviti.

- Podneseno je kaznenih prijava višestruko više nego proteklih godina i to je vrlo dobar rad policije o čemu je govorio ministar unutarnjih poslova - rekao je Tucaković i kazao kako je za uspješnu protupožarnu sezonu zaslužna hrvatska Vlada i svi oni koju su dali svoj dopirnos. Sve učinjeno u ovoj protupožarnoj sezoni analizirat će se i donijeti i preporuke i zaključci što treba napraviti za sljedeću sezonu.

U sljedećoj protupožarnoj sezoni naglasak će među ostalim biti na preventivi, korištenju sredstava EU fondova, komunikaciji s medijima, ali i međusobonoj komunikaciji, unaprijeđenju međuresorne suradnje te prilagodbi vatrogasnog sustava novom zakonskom rješenju.

- Ono što je najbitnije, najvdrijedniji su nam ljudi, posebno na jačanju kadrova i povećanju naknade za vatrogasce - istaknuto je na konferenciji.

------------------------------------

10:20 - Okupljenima se uvodnim govorom obratio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

- Čast mi je pozdraviti vas u ime predsjednika Vlade na ovoj važnoj konferenciji. Zahvaljujem Jutarnjem listu na ovoj inicijativi. Odmah se želim zahvaliti svima koji sudjeluju u obrani od požara. To je velik broj ljudi angažiran. Nakon velikih požara 2017, uz zajednički rad ostvarili smo vidljive rezultate. Najkonkretniji je uspostava vatrogasnog zapovjedništva čiji je cilj bio stvaranje jedinstvenog zapovjednog komunikacijskog centra. To je ključna i strateška stvar koja je olakšala i skratila vrijeme u procesu donošenja odluke. Ranije je sve išlo prema Zagrebu. Značajno je smanjen porast opožarene površine - rekao je i dodao da će govoriti iz perspektive države i s vojnog stajališta:

- Sustav domovinske sigurnosti bavi se i zaštitom od požara. Važno nam je graditi zajedništvo između svih sastavnica sustava. Združili smo resurse države i naše sposobnosti i omogućili da država odgovori na bilo koju ugrozu ili opasnost. Sustav domovinske sigurnosti je brend ove Vlade.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Na fotografiji: Damir Krsticevic
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Na fotografiji: Damir Krstičević

 

Važno je preventivno djelovanje. Dosadašnji podaci pokazuju da smo u tome uspjeli i da smo poboljšali preventivne mjere. Istaknuo bih projekt nabave bespilotnih letjelica što je poboljšalo naše sposobnosti promatranja iz zraka. U odnosu na prošlu godinu uvezeni su novi senzori u središte čime se ostvaruje trajna prevencija i sprečavanje požara. Radi se o informacijama s terena u realnom vremenu. Kamere smo stavili i na kanadere i na traktore, šalju se slike s požarišta… 

Iz perspektive Ministarstva obrane učinjeni su značajni pomaci. Hrvatska vojska je ove godine povećala broj pripadnika kopnenih i mornaričkih snaga koje su na dispoziciji kod požara. Povratkom vojske u gradove vojska se približila požarištima čime se skratilo vrijeme reakcije. Helikopterima i brodovima je povećana i mobilnost. Vjerujemo da ćemo iduće godine biti još spremniji. Gašenjem požar u domovini ne zaboravljamo ni druge. Ove godine smo s jednim kanaderom i dvije posade pružili pomož državi Island. Potpisali smo sporazum za pomoć drugim državama i primanje pomoći od drugih.

------------------------------------

10:00 - Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što se konferencija održava već treću godinu jer je dosad dokazala učinkovitost. Čestitao je i zahvalio Jutarnjem listu na organizaciji.

- Posebno bi istaknuo napor koji čini Jutarnji list jer pokazuje važnost uloge medija za senzibiliziranje šire javnosti za teme važne za društvenu zajednicu, a zaštita od požara to sigurno jest.

Vrijeme je za sumiranje rezultata prethodnog razdoblja. Prvi puta smo pratili učinke vatrogastva izdvojeno od ostalih služba, tj. reorganizacije sustava vatrogastva u jednu zasebnu cjelinu. Vlada se na taj korak odlučila da se ojača sustav vatrogastva i nadogradi sustav civilne zaštite. Mislim da smo unazad godinu dana bili aktivni uvođenjem sveobuhvatnih promjena i postigli smo dosta. Cilj je razvoj cjelokupnog sustava, a podređivanjem vatrogastva profesiji radimo pozitivan pomak prema modernizaciji prema funkcionalnosti sustava. Mislim da smo svim tim na terenu doveli do toga da smo profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima nastojali olašati njihov težak posao, a zaštitu od požara, koja je jedan od temeljnih zahtjeva sigurnosti, potigli za ljestvicu više.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Na fotografiji: Davor Bozinovic
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Na fotografiji: Davor Božinović

 

Zaštita od požara od posebnog je interesa za RH, njezine stanovnike i goste, gospodarstvo i turizam, a sve to pozitivno utječe i na širu, europsku sigurnost. Naš glavni cilj je nastaviti ulagati u modernizaciju hrvatsko vatrogastva, osigurati najbolju opremu i omogućiti vatrogascima najbolje uvjete rada. Zato nastavljamo ulagati u kontinuirano povlačenje sredstava iz EU fondova - uspjeli smo osigurati 38 milijuna eura za nabavu novih vatrogasnih vozila i radiotelekomunikacijske opreme za vatrogasnu službu i gorsku službu spašavanja. Nastavljamo s nabavom uređaja za potrebe nastavka modernizacije sustava. Dodatnih 40 milijuna eura ove smo godine iz EU fondova rezervirali za nabavu pet višenamjesnkih helikoptera za civilni sustav zaštite.

Preventivna umreženost je također vrlo važna. Od prošle godine uveli smo novitete u ovo područje te pokušavamo integrirati institucionalno znanje. Povećali smo broj inspekcijskih nadzora, podnijeti su i neki prekršajni nalozi i pokrenuti postupci. To je dio posla i važno je u prevenciji i sprečavanju katastrofa. Važnu ulogu imale su prve digitalne interaktivne karte iz europskog programa Copernicus - karte procjene rizika. Ove godine je izrađeno više od 1100 karata. Važno je spomenuti smanjenje požara kao trend. Predstoji nam izrada strategije upravljanja rizicima u kojem ćemo dati smjernice kako smanjiti rizik od požara otvorenog prostora.

Dopustite mi par riječi o novom zakonu o vatrogastvu. Već smo više puta rekli da uhodana razmjena informacija i podjela zadaća ključni su za učinkovito djelovanje. U tom smislu donešenje tog zakona daljnji je i nužni korak našeg zajedničkog ustrojavanja jedinstvene vatrogasne organizacije, krovne organizacije. Cilj je novim zakonom regulirati nadležnost hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg državnog ureda za vatrogastvo te poboljšati radni status vatrogasaca, kako profesionalnih tako i volonterskih. Nacrt prijedloga zakona je na javnom savjetovanju do 11. studenog te vas ovim putem pozivam da date svoje prijedloge u cilju što kvalitetnijeg uređenja sustava. 

Posebno mi je zadovoljstvo u prijelaznom razdoblju prošle godine vatrogasni sustav nije zakazao niti u jednom segmentu na čemu bih zahvalio i čestitao svim vatrogascima koji su bili aktivno uključeni tijekom cijele požarne sezone. U prvih 9 mjeseci po broju požara ova je godina bila treća u posljednjih 11 godina, a unatoč tome izgorena površina je smanjena za više od 15%, a razlog tome je brže uočavanje i gašenje požara, zahvaljujući svim subjektima, poboljšan sustav za dojavu, uvođenje novih kamera itd. Sve je to doprijenolo bržem izlasku na teren. Slične su i policijske statistike. Policija je utvrdila da je ove godine 244 požara nastalo kao posljedica počinjenja kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine, od toga je 18 slučajeva kazneno procesuirano, a ostalo prekršajno.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

------------------------------------

9:40 - U organizaciji Jutarnjeg lista jutros je počela 3. Statusna konferencija Jutarnjeg lista o požarima 'Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija 2020.' Uz Jutarnji list suorganizatori su tri ministarstva - Ministarstvo obrane, unutarnjih poslova i poljoprivrede, a glavni sponzori konferencije su Hrvatske šume, HEP i Odašiljači i veze.

Konferenciji su nazočni i potpredsjednici Vlade; ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović; ministrica poljoprivrede Marija Vučković, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OS RH, brojni vatrogasni zapovjednici, časnici HV-a i protupožarne ekkadrile, te dugogodišnji predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Franjo Gregurić.

U ime organizatora sve sudionike konferencije pozdravio je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista. Konferenciji su nazočni i članica Uprava Hanza medije Ana Hanžeković i predsjednik Uprave Marko Smetiško.

Pozdravivši sve visoke goste, potpredsjednike Vlade Krstičevića i Božinovića, te ministricu poljoprivrede kao i sve ostale, Ogurlić je među ostalim rekao da je prva konferencija održana prije tri godine nakon najteže i katastrofalne požarne sezone koja je bila društveni alarm.

- Konferencije su počele nakon najgore sezone požara. U ove tri godine puno se promijenilo, novi zakoni, novi protokoli, investiralo se u sustav nadzor. Na današnjoj konferenciji vidjet ćemo što se dogodilo u ljeto 2019., kako je funkcionirala zaštita - rekao je najavivši govornike i pozvao goste da na kraju sudjeluju u panelu te zahvalio svima na dolasku.

Uvodni govor je potom održao Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma koji je zahvalio Jutarnjem listu na organizaciji ove konferencije i rekao:

- Osnovni cilj protupožarne zaštite u Hrvatskim šumama je sačuvati od devastacije i uništenja mediteranske šume koje imaju važnu ulogu u očuvanju prirode. Sinergijom svih ministarstava i Vlade, Hrvatskih šuma, HGSS-a, Hidrometeorološkog zavoda i drugih u 2019. bio je ispodprosječan broj požara i opožarena je ispodprosječna površina. Mogu li reći da možemo biti ponosni? Možda i da, to je podstrek za dalje, ali moram spomenuti ubrzane klimatske promjene, sušna razdoblja, izostakan oborina, pojava štetnika i boelsti, bilje je postalo suho, to je nažalost danas globalni problem.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Na fotografiji: Krunoslav Jakupcic
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Na fotografiji: Krunoslav Jakupčić

 

Nad kuglom zemaljskom nadvile su se ubrzane klimatske promjene i niz onoga što to prati, bilje je postalo izvanredan gorivi materijal i među ostalim danas tome svjedočimo i u Kaliforniji. Europski šumarski institut je poslao jedan dramatičan apel čelnicima zemalja da se održi summit o klimatskim promjenama i ugroženosti šuma. Naročito su šume pogođene u zadnje vrijeme. Savezna njemačka vlada donijela odluku kojom se hitno daje 547 milijuna eura za sanaciju njemačkih šuma jer je za prevenciju nažalost kasno. U iduće četiri godine oni će invstirati daljnje 2,3 milijarde za obnovu i spašavanje njemačkih šuma.

Kod nas u Hrvatskoj nije tako dramatična situacija, ali trend zabrinjava. Danas najugroženija vrsta je poljski jasen u pokupskom dijelu, Podravini, Slavoniji… Šumarska struka se može s tim boriti. Klimatske promjene dovele su vrlo brzo do klimatske krize.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je:

- Riječ je o jednoj važnoj temi. Kao što je predsjednik Hrvatskih šuma rekao, opožareno je 2132 hektara šumskih površina u 123 požara ove godine. 43% od tog broja i 71% ukupnog opožarenog područja bilo je na području Dalmacije. To je ipak značajno manje otprije dvije godine koja je bila izrazito teška. Zahvaljujem na ovoj konferenciji i obrađivanju teme.

Zagreb, 301019.
HUB 385.
Konferencija Pozari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.
s ciljem analize aktivnosti poduzetih u sklopu obrane od pozara u 2019.
Na fotografiji: Marija Vuckovic
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Na fotografiji: Marija Vučković

 

Treba se na vrijeme pripreme za narednu protupožarnu sezonu. To podrazumijeva ulaganje u zaštitu od požara. Ministarstvo poljoprivrede aktivno se uključilo u nacionalne planove zaštite od požara. Prošle godine nabavljen je i integriran novi sustav u svrhu zaštite šuma. Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim šumama poboljšalo nadzor i motrenje šuma. Ovaj projekt će trajati četiri godine, vrijedan je 20 milijuna kuna, a ulagat će se i unaprijeđenje uvjeta za zaposlene u nadzornim centrima. Dokazano je da tamo gdje postoje kamere, i broj požara je u padu. Ministarstvo je nabavilo i bespilotne letjelice.

Uređene i održavane poljoprivredne površine jedan su od najboljih načina prevencije požara, pa smo novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućili da se u zakup može dati državno i privatno zapušteno i zakorovljeno zemljište, ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta. Ova je odredba unesena u zakon upravo s ciljem da se spriječe nepogode poput požara, ali i širenje nametnika i različitih bolesti kao što je zlatna žutica koja hara vinogradima ili mrežasta stjenica koja je zahvatila velike površine pod šumama. Vlasništvo ne diramo, ističem to posebno, samo želimo zapuštene površine staviti u funkciju proizvodnje hrane.

Kad govorimo o zaštiti od požara i čuvanju ljudskih života, treba spomenuti i da je proteklih godina uloženo za razminiranje šumskih površina. Ulažu se i sredstva u poboljšanje opreme vatrogasaca. Kroz Program ruralnog razvoja do sada smo za aktivnosti u šumarstvu i povezanim sektorima odobrili gotovo 270 milijuna kuna za sufinanciranje 131 ulaganja. Također, kroz mjeru 7 Programa ruralnog razvoja uloženo je 95 milijuna kuna u izgradnju ili rekonstrukciju 17 vatrogasnih domova.

Ne smijemo zaboravljati na one koji su najvažniji kada protupožarna preventiva, unatoč trudu, radu i ulaganjima, ne urodi plodom. To su naši vatrogasci. Na tome tragu, lani smo temeljem Ugovora Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vatrogasne zajednice omogućili financiranje za osposobljavanje i opremanje vatrogasnih zajednica u vrijednosti 40 milijuna kuna. Riječ je o sveobuhvatnom programu osposobljavanja naših vatrogasaca, kupnji 57 kombi vozila za vatrogasne zajednice te kupnji zaštitne opreme.

------------------------------------

Iako se čini kako je ove godine bilo nikad manje požara, stvarnost je potpuno drugačija. Ukupna opožarena površina odgovara veličini otoka Hvar i Čiovo zajedno. Osim toga, ovogodišnji specifikum je veliki broj požara u kasnu zimu i proljeće, i to u kopnenom dijelu Hrvatske.

Osim toga, ove godine u gašenju požara primijenjeni su neki novi sustavi i metode kako bi se požari što prije uočili te, prema mogućnostima, ugasili već u začetku.

Zašto je požara bilo više u proljeće i kako pojačati prevenciju, na konferenciji Jutarnjeg lista reći će čelni ljudi protupožarnog sustava u Hrvatskoj.

Osim njih, na konferenciji će o budućim koracima Vlade u borbi protiv požara govoriti ministri obrane i unutarnjih poslova Damir Krstičević i Davor Božinović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković. O budućim aktivnostima Hrvatskih šuma govorit će predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić.

Posljednjih godina požari su sve veća pošast i na sjeveru Europe. O tome kako se s požarima bore u Švedskoj govorit će Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasne službe u Dalarni. U sljedećim godinama u borbi s požarima sve veći naglasak bit će na korištenju modernih tehnologija, o čemu će govoriti Mate Botica, predsjednik uprave Odašiljača i veza, ali i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. Tucaković će prezentirati i rezultate ovogodišnje protupožarne sezone i najaviti korake sustava za sljedeću sezonu.

Klimatske promjene zahtijevaju nove načine spasilačkih operacija

Piše: Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasaca na sjeveru Švedske

Prošla je godina bila vrlo neobična kad je riječ o vremenu u Švedskoj. Zimi je palo gotovo tri metra snijega, a onda je uslijedilo ljeto s ekstremnim vrućinama i sušom.

Temperature su redovite išle iznad 39 Celzijevih stupnjeva. Slijedili su katastrofalni šumski požari, za čije je suzbijanje trebala suradnja daleko preko švedskih granica. Imali smo već velike šumske požare 2014. godine, tada smo mnogo naučili, ali jesmo li uistinu išta naučili?

Letjelice

Šumski požar pod mojim zapovjedništvom bio je na području na kojem je drveće rijetko, a izazvao ga je udar groma. Ubrzo se pretvorio u nešto izuzetno, što dosad još nismo doživjeli - ne zbog veličine požara, nego zato što se nalazio unutar najvećeg vojnog područja za obuku u sjevernoj Europi na kojem ima neeksplodiranog streljiva koje, razumljivo, vatra može detonirati.

To znači da ne smijemo na teren poslati vatrogasce i vojnike da gase požar konvencionalnim metodama. Morali smo misliti izvan uobičajenih modela pa smo razmišljali o tome da iskoristimo uskladišteni snijeg i postavimo ga duž linije požara, kao i da stvorimo umjetnu kišu. Koristili smo i letjelice ratnog zrakoplovstva. Trebali smo i pomoć izvana pa je aktiviran mehanizam civilne zaštite EU kroz Europski centar za reakciju u izvanrednim uvjetima (ERCC).

Tijekom mog izlaganja u Zagrebu reći ću vam više o tome kako smo razmišljali, što smo radili i zašto.

U ljeto 2018. godine pripravnost za borbu sa šumskim požarima u Švedskoj bila je niska. Susjedna Norveška imala je više od 20 helikoptera u stanju pripravnosti za požare, Švedska niti jedan. A bili su i godišnji odmori.

Provedeno je nekoliko različitih istraga, a zaključci su bili razočaravajući. Švedske vatrogasne službe nisu bile u stanju upravljati i koordinirati složenim izvanrednim situacijama (krizama) dijelom i zbog nedostatka Nacionalnog sustava zapovjedništva u neočekivanim situacijama.

Nepogode

Sada se poduzimaju koraci i postoji nekoliko prijedloga kako promijeniti zakon. Svi vatrogasni odjeli u zemlji bit će dio cjelokupnog sustava upravljanja, koji će biti sposoban zapovijedati i upravljati velikim i složenim operacijama. Želimo uvesti Nacionalni sustav zapovjedništva u neočekivanim situacijama koji će olakšati suradnju i omogućiti da vatrogasne jedinice pomažu jedne drugima kad je potrebno.

U budućnosti će se vjerojatno povećati broj izvanrednih slučajeva. Čeka nas još više razornih šumskih požara, poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda poput suša, toplinskih valova, oluja i obilnih snježnih padalina. Kako bismo upravljali izvanrednim situacijama, moramo ojačati svoje mogućnosti, ali i pronaći nove načine suradnje. Moramo izgraditi sustave koji će nam omogućiti da njima upravljamo zajedno.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo