Dionica migrantske rute kroz Karlovačku županiju nakraća je i najbrža, ali i najopasnija za krijumčare, pa samim tim i najskuplja za migrante. Za put od oko 2000 kilometara s Bliskog istoka do zapadne Europe prosječno jedan migrant mora izdvojiti oko 5000 dolara, a dionica od 70 kilometara od Velika Kladuše (BiH) do rijeke Kupe koju mora prijeći da bi ušao u Sloveniju stajat će ga gotovo pola tog iznosa.
Može, doduše, pokušati i s jeftinijim “B planom” - pješačenjem, no svjestan je da su mu u tom slučaju mnogo veće šanse da će biti uhićen i vraćen na granicu, a pritom će mu biti razbijen mobitel i oduzet sav novac (takav glas bije hrvatsku policiju u svim migrantskim kampovima u BiH).
Pun zatvor
Tko su ljudi koji se upuštaju u krijumčarenje i kako s migrantima stupaju u kontakt? Karlovački zatvor ih je prepun pa na konkretnim primjerima možemo ilustrirati osnovna tri tipa krijumčara, odnosno načina krijumčarenja ljudi Hrvatskom.
U početku migrantske krize ovaj ilegalni biznis nije bio ništa do taksiranja u koji su se uključile cijele obitelji, svjedočili smo tome prije tri godine u Preševu, gradiću u Srbiji na samoj granici s Makedonijom. Nakon što bi makedonski vlak iskrcao migrante (tada se još moglo govoriti o izbjeglicama) koji bi u njega ušli na granici te države s Grčkom, u Preševu bi ih čekali deseci taksista koji bi samo zbog njih dolazili iz Beograda.
Posao je toliko uzeo maha da su i autoprijevoznici iz cijele Srbije slali autobuse koji bi migrante prevozili direktno na mađarsku granicu. U nedostatku kapaciteta, prijevoz su nudili i građani čije su ulice preplavili došljaci s istoka, i to za mali novac, bio je to zakon tržišta. U tim prilikama zanat je ispekao Nebojša M., najpoznatiji karlovački pritvorenik, koji je pao u Donjem Srbu prije dva mjeseca, probivši policijsku barikadu. Policija se od napada kombijem, podsjetimo, pokušala obraniti pucnjima, pri čemu su ranjena dva djeteta od 30 ljudi koje je krijumčar vozio u tovarnom prostoru. Uhićenik je priznao da se krijumčarenjem migranata bavio i prije, ali nije bio uhićivan. Njegova greška bila je u tome što je na iskustvima iz Srbije djelovao u Hrvatskoj, dakle, sam je dogovarao posao (za ukupno 6000 eura) i u vlastitom kombiju obavljao prijevoz.
Rigoroznije kontrole
Nije uzeo u obzir da se u tri godine mnogo toga promijenilo na Balkanskoj ruti. Europa migrante više ne dočekuje širom otvorenih ruku, mađarska žilet žica ih je preusmjerila na Hrvatsku, a hrvatska tvrda granica na dio gdje je ona najtanja. Prvi krijumčari uhićivani u Republici Hrvatskoj bili su državljani Republike Srbije, koji bi posao dogovarali direktno na ulici, a prijevoz osiguravali do konačne točke, u Austriji ili Njemačkoj. Po istom principu radio je i Nebojša M.
Krijumčari su se morali prilagoditi novim zakonima na tržištu, prvenstveno mnogo rigoroznijim kontrolama u Hrvatskoj. Tako se počela graditi mreža između srbijansko-hrvatskih te bosansko-hrvatskih krijumčara. Primjerice, posao u BiH gotovo isključivo dogovara bosanska ćelija, a hrvatska ih preuzima tek pošto migranti ilegalno uđu u našu zemlju i prevozi u unajmljenom kombiju. Ljudi koji se time bave uglavnom su kriminalci koji su se do sada okušali u drugim kriminalnim aktivnostima te su se samo prilagodili novoj djelatnosti na tržištu. Pripadnici ove skupine migranata su Marko B., osuđivani nasilnik, provalnik i razbojnik, koji ja sa svojom ćelijom u samo dva mjeseca prošvercao 469 migranata i zaradio 550.000 kuna. Desna ruka bio mu je Vladimir Š., bivši vojni policajac, koji je odležao krijumčarenje čak 32 kilograma heroina.
Osim navedena dva tipa krijumčarenja ljudi, u posljednje se vrijeme pojavio i treći. Organizatori “šverca” više se ne izlažu riziku nakon što dogovaraju poslove, već za taj posao angažiraju vozače koji dobiju postotak od krijumčarenja. Može se to usporediti s krijumčarenjem droge i tzv. “mulama”, osobama čiji bi zadatak bio samo prenijeti drogu od jedne do druge točke, ne znajući tko ga je angažirao, kao ni kome isporučuje robu.
Prilika za brzu zaradu
Na taj način u ruke karlovačkih policajaca pao je 25-godišnji Ukrajinac. Njega su nepoznate osobe kontaktirale preko Facebooka nudeći mu priliku za brzu zaradu. Trebao je prevesti kombi s migrantima, a za svaku osobu u tovarnom prostoru ponudili su mu 200 eura, kolika je prosječna mjesečna plaća u njegovoj zemlji. Prihvatio je, a po uhićenju odmah i požalio. Sve je priznao hrvatskim istražiteljima, no teško će mu pomoći obrana koju zasniva na tome da nije znao da je takav način prijevoza u Hrvatskoj ilegalan.
Jedina stvar koja se nije promijenila otkako je procvjetao ovaj biznis u bilo kojem od nabrojanih načina krijumčarenja prvi je kontakt između migranta i krijumčara. Kako migranti imaju slobodu kretanja (i u Srbiji i u BiH) i dalje ga je moguće ostvariti bilo kad i bilo gdje na ulici, u kampu, kafiću...
ČVRSTI NADZOR GRANICE “Migrante otkriva i posebni avion granične straže EU”
U posljednjih nekoliko mjeseci Ministarstvo unutarnjih poslova krenulo je u višemilijunske nabavke tehničkih sredstava za nadzor kopnene granice.
Kao što je Jutarnji list već i najavljivao, cilj je hrvatskih vlasti uz pomoć policijskih službenika i tehničkih sredstava onemogućiti ilegalne prelaske migranata iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Hrvatsku te uspostaviti što čvršći nadzor granice. Na nadzoru granice sada je angažirano oko 6500 policajaca, ali za djelotvorniji nadzor potrebna su dodatna tehnička sredstva, čiju nabavku financira Europska unija.
MUP je tako raspisao natječaje za nabavku 56 kompleta ručnih termovizija, što će tvrtki iz Zagreba platiti 3,8 milijuna kuna. Riječ je o uređajima koji detektiraju osobe na udaljenosti od minimalno 2000 metara, a vozila na udaljenosti od najmanje 5000 metara. Također se nabavljaju i tri kompleta termovizijskih uređaja te videolink za specijalnu policiju. U tijeku je i natječaj za nabavu četiriju kompleta lakih bespilotnih letjelica za izviđanje mjesta događaja, dokumentiranje i analizu.
učinkovitost policije Riječ je o bespilotnim letjelicama s četiri motora kojima je domet odašiljanja signala do četiri kilometra, a maksimalna visina leta 5000 metara. Osim toga, raspisan je i 10,5 milijuna kuna vrijedan natječaj za nadogradnju i održavanje sigurnog informatičkog sustava za upravljanje državnom granicom. Opremljen je i Operativni stožer u Postaji granične policije Cetingrad. S obzirom na to da su na području Karlovačke županije zasad zabilježeni najčešći nelegalni pokušaji prelaska granice, logično je da je ondje ustrojen jedan takav centar granične policije. U njega od prošlog tjedna u realnom vremenu stiže i slika nadzora hrvatske državne granice, koja se provodi iz aviona europske agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex. Kao što smo i prije najavili, Frontex je u Hrvatsku uputio jedan od aviona kojim nadzire kopnenu granicu prema Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Italiji. Avion je baziran u Zadru, nad Hrvatskom će letjeti dva mjeseca i mjesečno obaviti 100 sati leta. Frontex je u priopćenju naveo da je avion u Hrvatsku upućen na zahtjev hrvatskih vlasti kako bi pomogao pratiti migracijske tokove. Snimke iz ovog aviona izravno se upućuju u središte Frontexa u Varšavi te Nacionalni koordinacijski centar u Zagrebu, Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka u Zadru te u Operativni stožer u Postaji granične policije Cetingrad. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglašava da je riječ o vrlo sofisticiranoj tehnici te da slika iz aviona omogućava policiji da vidi što se događa u stvarnosti, na terenu i da sukladno tome planiraju i raspoređuju snage. “To nam bitno može olakšati i pojeftiniti sve što radimo kako bismo bili što učinkovitiji, a hrvatska policija poznata je po svojoj učinkovitosti”, naglašava Božinović.
MUP u ovom trenutku ima najveći problem s nabavkom terenskih vozila za potrebe granične policije. Natječaj za nabavku 52 policijski obilježenih i 8 neobilježenih terenskih vozila raspisan je prije nekoliko mjeseci. Procjena vrijednosti nabave bila je 9,6 milijuna kuna. Na natječaj se javila samo jedna autokuća s ponudom vrijednom gotovo 15,2 milijuna kuna. Zbog previsoke cijene, natječaj je poništen i nedavno je ponovo raspisan pod istim uvjetima. Ova su vozila graničnoj policiji nasušno potrebna s obzirom na reljef graničnog terena, zbog čega se vozila koja policija sada koristi ubrzano troše.
Istovremeno pritisak migranata preko granice, na području Bihaća i Velike Kladuše i dalje raste. Prema posljednjim podacima, ondje je oko 4600 migranata kojima tamošnje vlasti pokušavaju naći smještaj. Ministar Davor Božinović tvrdi da broj ilegalnih prelazaka granice nije povećan, iako određene skupine pokušavaju proći svaki dan.
stanje u sloveniji Dok hrvatski MUP ne objavljuje statističke podatke o broju migranata koji ulaze u Hrvatsku, slovenska policija je daleko transparentnija. Prema njihovim podacima, policija je u prvih šest mjeseci uhvatila 3427 migranata koji su ilegalno pokušali ući u Sloveniju, a najviše je državljana Pakistana, Alžira i Sirije. To je povećanje od 354 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. (Krešimir Žabec)