SVI PRIČAJU O REKORDNOJ SEZONI, A ONI JEDVA POPUNILI POLOVICU KAPACITETA Nalaze se na atraktivnim lokacijama, ali ležajevi im nerijetko zjape prazni

“Tražite miran kutak i odmor od rutine? Nudimo vam ugodan smještaj u neposrednoj blizini centra tri tisuće godina stare Pule. Naš je hotel idealan za sve one koji traže mirniji odmor te za sve ljubitelje povijesti i istraživače prošlosti.”

Tako, otprilike, u svoj hotel Veli Jože u centru Pule goste i turiste pokušava privući državna tvrtka Pleter usluge koja ovim hotelom upravlja već nekoliko godina. Ipak, bez previše uspjeha: jednoj od najboljih turističkih sezona usprkos, hotel Veli Jože u srpnju je bio popunjen tek 56 posto dok je kolovoz proveo s gotovo trećinom praznih ležajeva.

Istovremeno, drugi objekt kojim upravlja ova državna kompanija, hotel Zagreb u Splitu, ostvario je još gore rezultate. On je kompletnu sezonu u jednoj od najposjećenijih domaćih destinacija dočekao s čak polovicom praznih kreveta, postigavši u srpnju zauzetost od 52, a u kolovozu tek 50 posto ukupnih kapaciteta.

Ulaganja

- Gledajte, riječ je o dotrajalim državnim hotelima od dvije zvjezdice koji nisu u vlasništvu Pleter usluga nego naša tvrtka njima upravlja. Mi smo ih stavili na tržište, kapacitete prodajemo i preko Booking.coma i putem alotmana, ali u njih je nužno uložiti što mi ne možemo jer nemamo garanciju da ćemo nastaviti njima upravljati, rekao je predsjednik uprave Pleter usluga Marijan Mareković.

Loša je to slika dijela hotela u državnom vlasništvu koji su svi redom smješteni u traženim jadranskim destinacijama, nerijetko na plažama ili u središtima gradova, a koji svim ovim objektivnim prednostima usprkos rekordnu sezonu dočekuju sa znatno slabijim rezultatima u odnosu na prosječne domaće hotele istih kategorija. Prema podacima Centra za restrukturiranje i prodaju, država u portfelju drži još pet kompanija koje se, među ostalim, bave i hotelijerstvom.

To su Jadran d.d., Hoteli Maestral, Hoteli Makarska, Dalma d.d i Club Adriatic, ali popis treba proširiti i tvrtkom Pleter usluge, čime država upravlja sa 22 hotelska objekta kategorije od dvije do četiri zvjezdica. Oni najniže kategorije i najlošije posluju iako Club Adriatic u segmentu dvije zvjezdice istovremeno ima i jako dobro, ali i slabo popunjene hotele.

Primjerice, hoteli Hrvatska i Alem u Baškoj Vodi u sezoni bilježe iznadprosječnu popunjenost (više od 100 posto zbog iskorištenosti pomoćnih ležajeva) no hotel Komodor na poluotoku Pelješcu je podbacio.

Dok prosječan hrvatski hotel s dvije zvjezdice prema podacima HTZ-a u srpnju bilježi popunjenost od 88, a u kolovozu od 89,7 posto, Komodor je u srpnju podbacio za deset, a u kolovozu za pet posto.

Kako je pojasnio direktor Club Adriatica Karlo Čulo, koji je na tu poziciju došao u svibnju, riječ je o hotelu smještenom na atraktivnoj lokaciji u pelješkoj uvali Perna iznimnog potencijala, ali koji dugi niz godina vapi za ulaganjem i drukčijom politikom popunjavanja kapaciteta.

“Nisu tu nužno potrebna jako velika ulaganja, ali potrebno ga je dotjerati, urediti hortikulturu te promijeniti politiku popunjavanja. Komodor se dugi niz godina prodavao po cijeni od samo 18,5 eura po noćenju uz polupansion što je dovelo do njegova srozavanja”, smatra Čulo čija je tvrtka već tri godine u predstečajnoj nagodbi. Nadu za oporavak trebao je dati ovogodišnji pokušaj privatizacije koji je na kraju propao jer na javnom natječaju nije stigla ni jedna ponuda.

Privatizaciju kao najbolje rješenje vidi i predsjednik uprave Jadran d.d. – a Dino Manestar. Jadranovi hoteli više-manje su ove godine ostvarili dobru popunjenost, no s nešto slabijim rezultatima iskače hotel Kaštel u Crikvenici.

Srpanj je, primjerice, dočekao sa 16 posto praznih kapaciteta, a u kolovozu je prazno bilo sedam posto kreveta što je dosta slabiji rezultat od preostalih pet Jadranovih hotela.

Zaštićene zgrade

Iako bolji po popunjenosti, Kaštel se zapravo bori sa sličnim problemima kao i Pleterov Veli Jože. I jedan i drugi hotel po svojoj namjeni uopće nisu bili građeni u turističke svrhe jer je Kaštel građen za samostan, a Veli Jože za austrougarske urede.

Obje zgrade predstavljaju zaštićene cjeline u koje je vrlo skupo i komplicirano ulagati, a to su najbolje osjetili u Pleteru u kojem su se tri mjeseca borili da im dopuste da na zgradu okače natpis “hotel Veli Jože”. Jadranov Kaštel nema možda tih problema, ali zgrada je naslonjena na crkvu čija zvona od sedam sati ujutro bude goste, a objekt nema ni balkone.

“U našem planu do 2025. godine predviđeno je da Kaštel ide prema kategorizaciji hotel – baština, no za to je potreban novac, ali i odobrenje države koja je vlasnik”, pojašnjava Manestar, dodajući kako državno vlasništvo u turističkom sektoru ima više mana nego prednosti. Iako se prodaju na tržištu, obveznici su javne nabave i nemaju pravo aplicirati na poticaje ministarstava.

Privatna turistička poduzeća, kaže konzultantica Sanja Čižmar, imaju bolju mogućnost ostvarivanja financijske poluge za financiranje razvoja te stoga u pravilu imaju bolji proizvod.

“Privatna društva su u pravilu konkurentnija jer imaju za tržište spremniji menadžment koji je odabran temeljem kompetencija i dokazanog iskustva. Zbog toga efikasnije upravljaju resursima, fleksibilnija su i ulažu u gradnju poslovnih standarda”, napominje Čižmar.