Na obilježavanju Svjetskoga meteorološkog dana i Svjetskog dana voda sa sloganom "Sunce, Zemlja, vrijeme" i "Voda za sve" u četvrtak je predstavljena knjiga "Primijenjena znanstvena istraživanja u Državnome hidrometeorološkom zavodu" te su dodijeljena priznanja za životno djelo i za mladog meteorologa i studenta.
Upozoravajući da je Svjetska meteorološka organizacija u veljači objavila kako su protekle četiri godine, od 2015. do 2018., bile najtoplije u povijesti mjerenja temperature, ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek je istaknula da svi ljudi moraju žurno djelovati u borbi protiv stakleničkih plinova. Najavila je i nove projekte DHMZ-a među kojima su obnova zgrade u Divuljama u Splitu i gradnja nove zgrade na Borongaju u Zagrebu.
Priznanje Hrvatskoga meteorološkog društva (HMD) za životno djelo za doprinos meteorološkoj struci i radu tog društva dodijeljeno je Marjani Gajić-Čapka, a za mladog meteorologa Iris Odak Plenković, studentsku nagradu dobila je Barbara Malečić, a uručio ih je predsjednik HMD-a Antun Marki. Predstavljena je i knjiga "Primijenjena znanstvena istraživanja u Državnome hidrometeorološkom zavodu" urednice Ivančan-Picek.
Stručna predavanja o Sunčevom zračenju, dostupnosti i održivom upravljanju vodom te o ozonu
"Voda za sve" bila je tema predavanja Kornelije Macek iz DHMZ-a, pri čemu je podsjetila kako je voda temeljno ljudsko pravo, no nije svima dostupna.
"Cilj je osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodom do 2030. godine. Pretpostavka je da bi do 2030. godine 700 milijuna ljudi širom svijeta moglo biti raseljeno zbog intenzivnog nedostatka vode", upozorila je Macek. Dodala je kako, sa svrhom definiranja stanja i očuvanja vodnih resursa, DHMZ provodi mjerenja i motrenja površinskih podzemnih voda na temelju kojih se prate dugoročne promjene, što je posebno važno s obzirom na buduće klimatske projekcije.
Damjana Ćurkov s temom "Ozon u Hrvatskoj - učinci na zdravlje i okoliš" upozorila je da visoke koncentracije prizemnoga - štetnog ozona mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi i na vegetaciju. Objasnila je da mreža mjernih postaja pokriva cijelu Hrvatsku, a prije su u urbanim područjima bile samo dvije za računanje onečišćenja.
"S tom su svrhom korišteni EMEP i LOTOS – EUROS kemijski transportni modeli. Cilj je usporedba izmjerenih i proračunatih vrijednosti koncentracija ozona te izračun dugoročnih trendova kako bi se utvrdio utjecaj visokih koncentracija prizemnog ozona na zdravlje ljudi i ekosustav", dodala je.
Sa stručnim predavanjem "Komponente Sunčevog zračenja: postojeći i produkti u razvoju", nazočnima se obratila Melita Perčec Tadić s DHMZ-a, poručivši da se za bolje razumijevanje sunčeve, i drugih obnovljivih izvora energije, koriste brojni podaci među kojima su i satelitski podaci Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita, EUMETSAT.
"Sunčevo zračenje se na putu kroz atmosferu apsorbira na plinovima i primjesama u atmosferi, a dio se zračenja rasprši. Tako na površinu Zemlje, osim direktnog Sunčeva zračenja, dolazi i difuzno, a na nagnute plohe i reflektirano zračenje. Podaci zračenja i trajanja sijanja Sunca se koriste u ocjeni klime, energetskog potencijala u korištenju obnovljivih izvora energije i pri izradi baze klimatskih podataka potrebnih za proračun energetskih svojstava zgrada", rekla je.
Dugovječni staklenički plinovi u atmosferi krivi za rast temperature
U sklopu predavanja rečeno je kako je Svjetski meteorološki dan 2019. posvećen Suncu, Zemlji i vremenu. Satelitska mjerenja proteklih 30 godina su pokazala da se Sunčeva energija nije povećala pa se novije izmjereno zagrijavanje Zemlje ne može pripisati promjenama Sunčeve aktivnosti. Zato se porast temperatura, koje tope led i zagrijavaju oceane, pripisuje dugovječnim stakleničkim plinovima u atmosferi. Koncentracije ugljikovog dioksida dosegnule su 405,5 ppm u 2017. te nastavljaju rasti, upozoreno je.
Rečeno je kako Sunce upravlja vremenom, oceanskim strujama i hidrološkim ciklusom, a utječe i na raspoloženje. Udaljeno je gotovo 150 milijuna kilometara od Zemlje, a ta vruća kugla užarene plazme već je više od 4,5 milijarda godina pokretačka sila vremena, klime i života na Zemlji, zaključeno je.