PRVI PUT NA HRT-U

Tadić: Ratni logori Stajićevo, Begejci i S. Mitrovica ne smiju biti zaboravljeni kao ni onaj u Lori

    AUTOR:

  • OBJAVLJENO:
  • 24.11.2010. u 21:25

Danijel Soldo/CROPIX

Srpski je predsjednik još jednom istaknuo kako pitanje sudbina ratnih zarobljenika mora biti riješeno te da ratni zločinci moraju biti privedeni k pravdi

ZAGREB – Ovo je moj treći dolazak u Hrvatsku i njime se otvara nova perspektiva odnosa. Već nakon posjeta Vukovaru prije manje od mjesec dana, Hrvatska i Srbija započele su sa zatvaranjem jednog vrlo teškog poglavlja u našoj povijesti – izjavio je srpski predsjednik Boris Tadić gostujućiu Dnevniku Plus HRT-a.

Tadić odmah na početku nije želio odgovoriti na pitanje je li Srbija putem rata dobila teritorij već je kratko odgovorio: - Ostavio sam pravnicima i stručnjacima da to definiraju. Dok pravnici vode riječ, političari šute.

- Obje su vlade napravile velik iskorak i značajan posao u rješavanju pitanja ratnih logora. Pri tome ne bih samo istaknuo logore u Stajićevu, Begejcima, Nišu, Sremska Mitrovica već je važno spomenuti i onaj u Lori. No, vode se istrage na obje strane i razmjenjuju podaci. Sudbine zatvorenika moraju biti riješene – objasnio je Tadić.

Srpski je predsjednik osvrnuo se i na problematiku obostrane tužbe za genocid.

- Ukoliko postoji dobra volja i racionalni pristup obostranim tužbama moguće ih je riješiti izvan suda, no ne smije se zaboraviti da zločinci i dalje moraju biti privedeni sudu. Srbija ne insistira na povlačenju tužbi već traži racionalno rješenje – izjavio je Tadić do dodao kako rješavanje problema bilateralnim putem i Hrvatska i Srbija pokazuju svijetu da su zrele, demokratske države.

Tadić je danas prilikom posjeta zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem rješavao problematiku povratka izbjeglica i njihove imovine.

- Tu smo dogovorom dviju vlada također napravili značajan korak, načinjen u pripremi ovog sastanka. Međutim, o završetku tog procesa možemo govoriti tek kada ljudi dobiju stanove te se netko zbrine za njih. Uopće nije važno hoće li se itko vraćati ili ne već ima dati priliku da se vrate. Nikome se ne smije uskratiti ta šansa – napomenuo je Tadić te dodao kao se o troškovima zbrinjavanja izbjeglica još ne može govoriti.

Kao još jedan od ciljeva daljnjeg pomirenja Hrvatske i Srbije Tadić je istaknuo pitanje sukcesije te objasnio da se pogrešno shvaća kada se govori da rješavanje tog problema Srbija blokira. Istina je, priznaje Tadić, da Srbija ima svoja određena pitanja koja se moraju riješiti, no tu nema govora o nesuradnji. Srpski se predsjednik nada kako će se ubrzo otvoriti i to pitanje.

- Predsjednik Josipović i ja nikada ne preskačemo pitanja. Obojica želimo riješiti otvorena pitanja te podržavamo jedan drugoga – opisao je Tadić suradnju s trećim hrvatskim predsjednikom.

Osvrnuo se bio i na bivšeg predsjednika Stipu Mesića s kojim je u početku mandata imao jednako dobar odnos.

- Mesić je tek pred kraj svoje predsjedničke karijere počeo upotrebljavati određene ratne kategorije za koje držim da ih nitko u ovoj regiji ne bi trebao koristiti – rekao je Tadić o svome odnosu s Mesićem.

Pitanje Bosne i Hercegovine za Tadića je jedan od najvažnijih faktora u stabilnosti regije i napomenuo je kako ga neki hrvatski intelektualci pogrešno interpretiraju kada govore da se zalaže za protjerivanje Hrvata iz BiH.

- To ne bi bilo nikome od koristi. Sve što je prihvatljivo za narode i entitete unutar BiH prihvatljivo je za i Srbiju. Smatram da niti Milorad Dodik ne bi bio najsretniji da se BiH raspadne. Ni na koji način neću podržati podjelu BiH, očuvanje njene cjelovitosti vrlo je važno. Trudim se pomoći u bilo kojem pogledu u tome pitanju. Imam blisku komunikaciju s Dodikom, ali i sa hrvatskim političarima te Bošnjacima. Integritet BiH ne smije biti ugrožen – objasnio je Tadić.

Pitanje pojma 'jugosfere' Tadić je prokomentirao kroz gospodarski aspekt, iako je priznao kako izbjegava bilo kakav jugonostalgični prefiks. Srpski predsjednik smatra kako su ekonomije zemalja regije oduvijek bile naslonjene jedna na drugu te da se tijeko 20-godišnjeg perioda gospodarstva Hrvatske i Srbije nisu udaljila. Napomenuo je i važnost spoznaje punog potencijala unutrašnjih resursa zemalja regije koje bi se prema vanjskom tržištu mogle zajedno predstavljati.

-

da Hrvatska što prije uđe u Europsku uniju dok je moj politički cilj da Srbija krajem 2011. počne pregovore. Glavna politička prepreka našem putu u EU su brojne reforme državnog aparata, a tek potom uhićenja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića. No, ona su isto važna. Uostalom bez njih nema ni krajnjeg pomirenja – istaknuo je Tadić te dodao kako EU nije u niti jednom trenutku kao uvjet Srbije za početak pregovora postavio priznanje Kosova jer bi u tome slučaju 'dobio odbijenicu'.

Tadić je opisao i kako Srbija stoji s izlaskom iz gospodarske krize te pohvalio srpski aranžman s MMF-om .

- Iako smo morali poduzeti brojne bolne i teške mjere zahvalan sam MMF-u – izjavio je srpski predsjednik napomenuvši kako je najveći problem zemalja regije 'nedisciplina pri rukovanju s financijama'.

Srpski kapital u Hrvatskoj Tadić vidi kao vrlo važan korak u napretku obje zemlje, no isto tako upozorava kako srpske investitora odbija utisak da nisu dobrodošli u Hrvatskoj.

- Mislim da je to dobra ideja, objedinjavanje resursa i kapitala. Srbija je otvorena za investicije i hrvatski investitori nemaju problema s poslovanjem. Problem je što srpska roba ne može dobiti svoje mjesto u dućanima u Hrvatskoj – rekao je Tadić.

Tadić je dodao i kako bi vrlo rado gledao hrvatske i srpske nogometne klubove u zajedničkoj ligi jer 'takva suradnja daje kvalitetu'.

Uz to, osvrnuo se i na ljetovanje njegove kćeri i supruge na Brijunima ove godine.

- Bilo im je vrlo lijepo, no kasnije je meni bilo neugodno jer nisam mogao platiti njihov boravak – objasnio je Tadić dodavši kako misli da bi se srpski turisti trebali vratiti na Jadran.

I sam je objašnjava često bio na hrvatskom Jadranu gdje je dobio i svoju prvu odbijenicu za posao.

- Pri povratku s Visa u splitskoj sam se Lučkoj kapetaniji prijavio za posao svjetioničara, no odbili su me. Bio sam psiholog, a oni su tražili električara – našalio se Tadić.

U samom kraju razgovora Tadić je još jednom izrazio žaljenje prema žrtvama rata te istaknuo kako ratni zločinci moraju biti privedeni k pravdi.

Izdvajamo