Od Dvora se do Matijevića dolazi za pet minuta, vožnjom cestom koja se na tamošnjem raskrižju dijeli u dvije, jedna vodi prema graničnom prijelazu s BiH, odnosno Novom Gradu, nekadašnjem Bosanskom Novom, a ova koja ostaje u Hrvatskoj u jednom se dijelu pretvara u makadamski put i završava na kapiji vojarne Čerkezovac.
Konvoji pod rotirkama
Iako im to još nitko nije službeno rekao, mještani znaju da su baš na tu lokaciju mislili stručnjaci Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost kada su prije nekoliko dana općinskoj upravi poslali zahtjev da se uključi u odabir lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, pozivajući se na Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada donesenu u Hrvatskom saboru. U vojarnu koju čuvaju vojnici i tri reda bodljikave žice trebao bi se odlagati sav medicinski otpad proizveden u Hrvatskoj, ali i dio nuklearnog otpada iz NE Krško. Ni sto metara od kapije uz nekad najmoderniju vojarnu JNA natiskalo se desetak kuća. Majkići, Basraci, Grčići, Vučinovići i Grčići ne strahuju samo od toga da bi u budućnosti mogli biti trovani, boje se da ih već truju.
- Nikada nam nitko nije ništa rekao niti nas je išta pitao. Mi samo šutimo, ali pratimo što se događa, a vidimo kako danonoćno dolaze vojni kamioni u konvojima, a prate ih pod rotirkama vozila Vojne policije sprijeda i straga. Imaju na sebi one crvene oznake opasnosti. Ne možemo tvrditi da je u tim limenim kamionima otpad, ali se pitamo zašto umiremo od raka, zašto je porast moždanih udara značajan i zašto svi imamo povišen tlak - priča nam mještanka Mira Majkić.
Njezina susjeda radila je prije 25 godina u tajnovitoj vojarni kao kuharica.
Zabranjen pristup
- Otvorena je kao nešto najmodernije, sjećam se da su zgrade, njih sedam ili osam duboko u šumi, pet kilometara od kapije. To je ono što se vidi, a ono što se ne vidi je ispod zemlje i tamo je pristup strogo zabranjen - kaže nam Kata Basrak.
Milorad Vučinović živi u Srbiji, a ovih je dana došao u posjet bolesnim roditeljima. On je uvjeren da su ovu lokaciju za odlaganje opasnog otpada hrvatske vlasti odabrale jer tu žive Srbi.
- Možda zvuči malo nacionalistički, ali, recite mi, zašto nisu izabrali Zagorje ili Medvednicu, i Sljeme je brdo? Ne znamo što voze u tim kamionima, ali možemo pretpostaviti. Već osamdesetih godina u obližnji kamenolom Žabarica su zakopavali bačve, tko zna jesu li se zato počele sušiti šume kestena u okolici? - pita Milorad.
Vojni pojas
Njihovo selu u prostornim planovima općine označeno je crvenim, u vojnom su pojasu, pa ne smiju graditi, ne mogu legalizirati nekretnine, nemaju kanalizaciju ni javnu rasvjetu.
Ankici Grčić dovoljno je, kaže, što je nesnosnom prašinom truju kamioni koji je dižu s makadamskog puta dok putuju prema vojarni, ne treba joj još i nuklearni otpad.
Načelnik Dvora Nikola Arbutina potvrđuje suradnju s nadležnim institucijama oko izbora lokacije, ali obećava da neće dati zeleno svjetlo za gradnju ako to ne dopuste i njegovi susjedi.
Nuklearni otpad nije mi u nadležnosti
Na novinarsko pitanje o pobuni stanovnika Dvora i pozivima na referendum zbog zbrinjavanja nuklearnog otpada, ministar Zmajlović rekao je da to nije u njegovoj nadležnosti. Na daljnje pitanje postoji li uopće plan za zbrinjavanje takvog otpada, kazao je da takav plan postoji, kao i Državni zavod za nuklearnu sigurnost, što je njihova nadležnost.