Stvarno mi se ne komentiraju izjave Gordana Marasa, ali niti jedno stranačko tijelo u SDP-u nije raspravljalo o redefiniranju Plana 21. Ustvari, zasad čak niti u kuloarima nije bilo razgovora o tome pa ne znam otkud Marasu ova informacija - reagirao je jučer oko podneva dobro informirani član vodstva Socijaldemokratske partije Hrvatske na izjavu Gordana Marasa, ministra poduzetništva, o sljedećim strateškim potezima vladajuće stranke.
“Nema dramatiziranja, sazivanja nove sjednice Glavnog odbora SDP-a. Ključno je sada redefinirati Plan 21, vidjeti što napraviti, kako odraditi ostatak mandata i pripremiti stranku za nove parlamentarne izbore”, najavio je Maras u intervjuu na Hrvatskom radiju.
Izvor iz Vlade s kojim smo jučer razgovarali nije želio potvrditi Marasovu izjavu, uz objašnjenje kako nije bilo sastanaka na tu temu, ali znakovito je dodao da se iduće godine održavaju parlamentarni izbori, a vladajuća koalicija mora predočiti određene rezultate.
- Moguće je da je mislio na izgradnju velikog kontejnerskog terminala u Luci Rijeka, modernizaciju željeznice ili početak istraživanja naftnih polja u Jadranu. To su već postojeći planovi koji trebaju biti pokrenuti, a možemo ih kvalitetno prezentirati građanima - kaže izvor Jutarnjeg lista.
Ali i ovaj sugovornik je potvrdio da nije donesena nikakva službena odluka vezana za Plan 21. Isto tako, Gordan Maras nije odgovarao na naše molbe da razjasni svoju izjavu. Ministar poduzetništva spada u krug političara koji su ostali lojalni premijeru Zoranu Milanoviću i tijekom gostovanja na radiju odbacio je teze po kojima su SDP i Vlada u krizi. Ali je dao do znanja kako u SDP-u planiraju redefinirati Plan 21 i odraditi neke infrastrukturne projekte, koje je moguće predstaviti kao dokaz da je Kukuriku koalicija odradila uspješan četverogodišnji mandat.
A Plan 21 predstavljao je temeljni dokument, odnosno skup poteza i projekata koji je Kukuriku koalicija najavila u prošloj izbornoj kampanji.
Predsjednici Kukuriku koalicije (SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) u uvodu Plana 21 konstatirali su da je u Hrvatskoj previše nepravde, nesigurnosti i nejednakosti te da će oni građanima, nakon što osvoje vlast, biti oslonac i “štititi ih u tranzicijskom srazu rada i kapitala”. Radnike, mlade, umirovljenike i poljoprivrednike nazvali su prirodnim partnerima.
Najavili su da će Vlada provesti vrlo ambiciozan plan koji uključuje obrazovanje, regrutiranje, nagrađivanje i ocjenjivanje službenika, do promjene državne uprave iz “utočišta neambicioznih i nesposobnih kadrova” u “rasadnik stručnih i učinkovitih službenika”.
Usto su obećali provesti decentralizaciju i teritorijalni preustroj i spajanje županija u regije, kao i spajanja i ukidanja financijski neodrživih općina i gradova.
Prvi zadatak trebalo je biti biti jačanje gospodarstva njegovim rasterećenjem od davanja te podupiranje otvaranja novih radnih mjesta subvencijama. “Izradit će se programi za zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi te istražiti mogućnosti radnog angažiranja mlađih umirovljenika, koji imaju veliko radno iskustvo i znanje”, piše u Planu 21.
- Više nema alibija, za naše uspjehe bit ćemo odgovorni sami, ali isto tako i za neuspjehe - najavio je Zoran Milanović tijekom izborne kampanje predstavljajući program svoje Vlade.
Zasad je ostvaren tek manji dio obećanog u Planu 21 i još prošle godine Zoran Milanović se našao pod pritiskom da redefinira ovaj program.
Još u veljači prošle godine, predsjednik IDS-a i član vladajuće koalicije Ivan Jakovčić izjavio je kako su procjene Koalicije bile očito krive te da nakon godinu i pol dana građanima treba jasno reći da je Plan 21 mrtav.
- Građani nam ne vjeruju i sukladno tomu moramo napraviti novi plan, s obzirom na to da ovaj nije uspio - izjavio je Jakovčić koji je u to vrijeme bio žestoko posvađan s Milanovićem. Iz Vlade su odbacili njegovu kritiku, a premijer je u nekim nastupima ustvrdio da se Plan 21 i dalje provodi.
Slavko Goldstein je također sugerirao Milanoviću neka Vlada izradi kudikamo sažetiji plan koji se može realizirati u iduće dvije godine i istovremeno osigurati razvoj poduzetništva, ekonomski rast, kao i vraćanje vjere najširim slojevima stanovništva da se u Hrvatskoj može normalno i dobro živjeti.
Sada i jedan od najbližih Milanovićevih ministara najavljuje promjenu Plana 21, međutim, u SDP-u kao glavnoj stranci u Vladi ne znaju o čemu se radi.
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta
Maras se u posljednje vrijeme pozicionirao kao jedan od najbližih suradnika premijera: upravo je on najavio promjene Plana 21
Boris Lalovac, ministar financija
Novi član kabineta koji je u u prvim istupima odmah najavio nekoliko ključnih reformi, npr. limit na kamate i dubinsku analizu subvencija
Branko Grčić, ministar EU fondova
Suradnici već dugo pričaju da Grčić nije uspio nametnuti pravu ekonomsku politiku i da jako loše komunicira s biračima i medijima
Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa i infrastrukture
Hajdaš-Dončić već dugo slovi za jednog od najbližih suradnika šefa SDP-a, a jedno vrijeme mediji su ga hvalili kao novu zvijezdu
Komentar Davora Butkovića: Vlada treba omogužiti ljudima da zarađuju
Što je, zapravo, glavni ekonomski zadatak Vlade Zorana Milanovića u zadnjem razdoblju njezina mandata?
Posve jednostavno: da pokuša omogućiti ljudima da rade i zarađuju.
Koalicijska je Vlada u prvom dijelu svoga mandata patila od dvije značajno pogrešne predodžbe koje su, uz objektivne uzroke krize, dodatno utjecale na slabe rezultate hrvatske ekonomije.
Prvo, Vlada se naslanjala na državne investicije, kojima jest postignut visok ekonomski rast u dvijetisućitim godinama, ali koje danas više nisu prihvatljive.
Drugo, Vlada se ponašala kao da živimo u državnom kapitalizmu.
Ona nije ni pokušala učiniti državnu upravu efikasnijom, dovela je sve one, hrvatske građane ili strance, koji ovdje pokušavaju nešto investirati i zaraditi u zagušujuću situaciju borbe protiv administracije i zakona, te se često postavljala kao ekonomski arbitar umjesto da napore za izlazak iz krize utemelji na jačem djelovanju tržišta.
Hrvatskoj, to je posve očigledno, treba manje države, a puno više tržišta.
Kao što to dr. Boris Vujčić, uz kavu, voli objašnjavati na banalnom primjeru: dok je u Zagrebu vladao monopol jedne taksi-službe, imali smo skup taksi.
Sada imamo više taksi-službi i jedan od najjeftinijih taksija u Europskoj uniji kojim se koristi neusporedivo više Zagrepčana nego prije.
Za takvo poboljšanje nije bio potreban nikakav novac, nikakva investicija, nego samo odluka o uvođenju slobodnog tržišta među taksiste (koji su se protiv toga žestoko borili jer su željeli očuvati monopol).
Hrvatskoj su na gotovo svim područjima, osim socijalno zaštićenih i sigurnosno strateških, neophodni što brža deregulacija, liberalizacija i uvođenje tržišnih kriterija.
Ako Milanovićeva Vlada u zadnjem dijelu svog mandata napokon odustane od državnog kapitalizma i ako počne provoditi stvarne protržišne reforme (koje će, razumije se, nailaziti na veliki otpor: gotovo svi od Vlade traže reformske poteze, a onda žestoko protestiraju kada Vlada bilo što bitno pokuša promijeniti), postoji realna mogućnost da se recentni prvi povoljniji gospodarski pokazatelji pretvore u trend stvarnog oporavka na kojem bi SDP-ova Vlada, uz nužni preduvjet potpune konsolidacije stranke i prestanka bilo kakvih stranačkih sukoba, realno mogla konkurirati za još jedan mandat.