U hrvatskim katoličkim zajednicama ne smiju se održavati nikakve komemoracije, a ni svete mise za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka. Ne smije se dovoditi u sumnju presuda Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Ne smije se sudjelovati ni u kakvim komemoracijama toga tipa, niti se na takvim komemoracijama prepoznatljivo pokazivati. Moli se za striktno poštivanje ovoga naputka. Odstupanje od njega smatrat će se neposlušnošću.
Politički skup
Ovako glase neki od važnijih naglasaka pisma koje je uoči Božića hrvatskim svećenicima i župnicima koji djeluju u župama i zajednicama njemačke biskupije Rottenburg-Stuttgart poslao msgr. Paul Hildebrand, katedralni kanonik.
Sadržaj ovakvog pisma mnoge voditelje i članove hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj neugodno je iznenadilo, a najoštrije na ovakvo pismo reagirali su Ante Periša i Ante Sesar, dva hrvatska teologa u Njemačkoj, koji su msgr. Hildebranda prozvali za “ružnu aroganciju, krajnju neempatičnost, neznanje i bahatost”.
Osim toga, istaknuli su kako njegovo pozivanje da se ne drže mise za Praljka krši sve civilizacijske, a kamoli kršćanske običaje i norme, “čak i ako je general Praljak, eto, osuđeni ratni zločinac”. No što je kanonika Hildebranda navelo da napiše ovakvo pismo?
Prema jednoj od verzija, navodno je slavljenje mise za generala Praljka zasmetalo članovima jedne od župa u Stuttgartu koji su vidjeli kako jedan od hrvatskih svećenika u hrvatskoj župi predvodi molitvu za osuđenog generala koji je počinio samoubojstvo, izvan prostora crkve.
O tome je obavijestio biskupa uz opis kako je moguće da se radi o navodnom političkom skupu.
Hrvatski svećenici u Njemačkoj s kojima smo razgovarali takav opis negiraju, smiruju tenzije i naglašavaju kako je ovakva reakcija iz biskupije nešto što se moglo očekivati. Fra Zvonko Tolić, župnik u hrvatskoj katoličkoj župi bl. Alojzija Stepinca i sv. Martin iz Stuttgarta kaže kako se poruka biskupije primila na znanje te da oštre reakcije, poput onih dvojice teologa, jednostavno nemaju smisla.
Osim toga, on je kanoniku Hildebrandu poslao pismo u kojem je objasnio što se uistinu događalo za vrijeme molitve za generala Praljka.
Zlo je zlo
- U tom dopisu opisao sam kako smo molili za pokojnika, jer ja kao svećenik moram moliti za pokojne bez obzira na to koliko grešni bili. Napisao sam i da smo molili i za sve naše neprijatelje. Za one koji su činili zlo u našoj domovini i da smo svjesni da je zlo zlo, i da je svaki zločin zločin bez obzira s koje strane je došao. Isto tako imali smo i nekoliko razgovora s nadležnima u biskupiji tako da do velike ogorčenosti i tenzija uopoće nije došlo kako to sugeriraju neki mediji - objašnjava fra Tolić.
Ovaj župnik napominje i kako se ovako pismo iz biskupije ne bi trebalo tumačiti kao napad na Hrvate.
Naglo reagirao
- Moramo biti osjetljivi i na situaciju u Njemačkoj. Oni polaze od pretpostavke da se u ispravnost suda ne sumnja i ste strane su u pravu, iako mi imamo dojam da je sud u Haagu politički sud. Osim toga, u biskupiji su krivo procijenili da će crkve postati mjesta za političke skupove što mi jednostavno ne želimo - navodi fra Tolić.
Cijelu situaciju budno je pratio i otac Josip Bebić iz Vaihingena u istoj biskupiji, koji je nekada bio ravnatelj za Dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, a svojevremeno i delegat za Hrvatsku pastvu u Njemačkoj. On pak smatra kako je biskupija u načelu postupila ispravno.
- Biskupija je u pravu. Ima pravo zabranjivati stvari ako procijeni da bi se u crkvenim prostorima održavale pretjerano naglašene političke aktivnosti. Mi smo podložni biskupu i moramo ga slušati. No s druge strane, ovdje nije bila takva situacija. Čini mi se da je kanonik prenaglo reagirao jer se cijela ova priča mogla riješiti razgovorom - kaže otac Josip Bebić i dodaje kako će se o ovom slučaju vrlo vjerojatno još raspravljati na redovnim susretima hrvatske katoličke zajednice u Njemačkoj i Njemačke biskupske konferencije.