Europski sud u Luksemburgu danas je objavio da Mađarska nije smjela ignorirati europski uhidbeni nalog u slučaju šefa MOL-a Zsolta Hernadija samo na temelju odluke njihovog državnog odvjetništva o obustavi kaznene istrage u okviru koje je Hernadi ispitan tek u svojstvu svjedoka.
„Pravosudna tijela država članica dužna su donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu koji im je poslan“, istaknuo je sud u objavi za medije u kojem ne otkrivaju Hernadijev identitet. Navode da je riječ o mađarskom državljaninu i predsjedniku uprave jednog mađarskog trgovačkog protiv kojega se u Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog optužbi da je „pristao visokom hrvatskom državnom dužnosniku isplatiti znatan novčani iznos u zamjenu za sklapanje ugovora između mađarskog trgovačkog društva i hrvatske vlade“.
U priopćenju ističu kako je sud „presudio da se radi odbijanja izvršenja europskog uhidbenog naloga nije moguće pozvati na odluku državnog odvjetništva o obustavi istrage pokrenute protiv nepoznatog počinitelja, u okviru koje je osoba protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog ispitana samo u svojstvu svjedoka, a da se protiv nje nije vodio kazneni postupak niti je ta odluka donesena u odnosu na tu osobu.
Do Hernadija hrvatske vlasti na razne načine pokušavaju doći već duže od šest godina, a europski uhidbeni nalog za Hernadijem raspisan je nakon Uskokovih optužbi.
Podsjetimo, Hernadija je Uskok optužio da je Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Tvrde da je predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu sa Sanaderom dogovorio da će za 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina.
S obzirom da je Hernadi navodno dao mito prije gotovo 10 godina za njega u ovom slučaju krajem 2019. nastupa zastara, dok je za Sanadera, zbog primanja mita, rok za zastaru krajem 2029.
Ovog je mjeseca donesena odluka kojim je pripremno ročište za suđenje Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju u slučaju Ina-MOL odgođeno do 17. rujna kako bi se prenumerirao opsežan spisi nastao spajanjem dviju optužnica.
Riječ je o slučaju zbog kojega je Sanader ranije bio osuđen na 10 godina zatvora, Vrhovni sud je kaznu smanjio na osam i pol godina, ali je presudu u konačnici ukinuo Ustavni sud.
Prenosimo najvažnije dijelove odluke Europskog suda:
Protiv osobe AY, mađarskog državljanina i predsjednika uprave jednog mađarskog trgovačkog društva, vodi se kazneni postupak u Hrvatskoj. Stavlja mu se na teret da je pristao visokom hrvatskom državnom dužnosniku isplatiti znatan novčani iznos u zamjenu za sklapanje ugovora između mađarskog trgovačkog društva i hrvatske vlade.
Nakon pokretanja istrage u Hrvatskoj protiv osobe AY, za kazneno djelo davanja mita, hrvatska su tijela u više navrata (prvi puta 10. lipnja 2011.) od svojih mađarskih kolega zatražila međunarodnu pravnu pomoć u obliku ispitivanja osobe AY u svojstvu osumnjičenika te uručenja istoj sudskog poziva za ispitivanje. Mađarska tijela nisu udovoljila tim zahtjevima, ali su pokrenula istragu kako bi utvrdila je li počinjeno kazneno djelo na štetu javnog poretka u obliku davanja mita na međunarodnoj razini, u skladu s mađarskim Kaznenim zakonikom.
Ta je istraga obustavljena odlukom mađarskog Glavnog državnog odvjetništva za istrage od 20. siječnja 2012., s obrazloženjem da počinjene radnje ne čine kazneno djelo. Međutim, istraga mađarskih tijela nije bila pokrenuta protiv osobe AY kao osumnjičenika, nego samo u odnosu na kazneno djelo o kojem je riječ, te je AY u okviru te istrage ispitan samo u svojstvu svjedoka.
Dana 1. listopada 2013., nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatska su tijela izdala europski uhidbeni nalog protiv osobe AY. Međutim, mađarska su pravosudna tijela odbila izvršiti taj nalog, s obrazloženjem da je u odnosu na isto djelo kao što je ono na kojemu se temelji uhidbeni nalog u Mađarskoj već bio obustavljen kazneni postupak.
Županijski sud u Zagrebu (Hrvatska) pred kojime se vodi kazneni postupak protiv osobe AY, izdao je 15. prosinca 2015. novi europski uhidbeni nalog protiv te osobe. Mađarska su tijela odbila donijeti formalnu odluku o tom nalogu, s obrazloženjem da u Mađarskoj nije pravno moguće uhititi osobu AY ni pokrenuti novi postupak izvršenja naloga.
U tom kontekstu, hrvatski sud u biti pita Sud mogu li tijela države članice na temelju Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu ne izvršiti takav nalog zbog toga što je u toj državi članici već obustavljen kazneni postupak za isto djelo kao što je ono na koje se nalog odnosi, čak i ako je osoba protiv koje je nalog izdan u okviru tog postupka imala samo svojstvo svjedoka, a ne osumnjičenika ni okrivljenika.
Hrvatski sud također nastoji saznati je li nacionalno tijelo dužno donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu koji mu je poslan čak i ako je već odlučeno o prethodnom europskom uhidbenom nalogu koji se odnosio na istu traženu osobu u istom kaznenom postupku.
U svojem mišljenju od 16. svibnja 2018., nezavisni odvjetnik M. Szpunar predložio je Sudu da se oglasi nenadležnim za davanje odgovora na pitanja pravosudnog tijela koje je izdalo europski uhidbeni nalog, a kojima se nastoji saznati smije li pravosudno tijelo izvršenja odbiti izvršiti taj nalog.
Sud je stoga presudio da se radi odbijanja izvršenja europskog uhidbenog naloga nije moguće pozvati na odluku državnog odvjetništva o obustavi istrage pokrenute protiv nepoznatog počinitelja, u okviru koje je osoba protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog ispitana samo u svojstvu svjedoka, a da se protiv nje nije vodio kazneni postupak niti je ta odluka donesena u odnosu na tu osobu.