ZAGREB - Prva dva toma Hrvatske književne enciklopedije (HKE), od planirana četiri, pojavila su se na ovogodišnjem Interliberu. Enciklopediju je izdao Leksikografski zavod Miroslav Krleža, a ono što na prvi pogled plijeni pažnju su kriteriji po kojima su se urednici vodili pri izboru pisaca.
Opus u 24 retka
Tako je po mjerilima HKE i Vjekoslava Huljić književnica, ali to istovremeno nisu ni Predrag Lucić ni Ivica Đikić ni Inoslav Bešker.
U književnike je uvršten Milan Ivkošić, sa samo osam redaka manje od Zorana Ferića, kojemu ih je posvećeno 24. Veliki jezikoslovac Vladimir Anić dobio je tek 18 redaka u knjizi, dvostruko manje od Stjepana Babića.
Toliko o formi. Sadržajno to izgleda ovako: “Autorica mnogobrojnih tekstova zabavne glazbe. Objavljuje knjige za djecu. Čampro (2000) je zbirka bajki raznovrsne tematike, pričana slikovitim i sažetim izrazom.” Riječ je, naravno, o Vjekoslavi Huljić, supruzi Tončija Huljića, poznatog splitskog glazbenika.
Riječ urednica
Glavni urednik Hrvatske književne enciklopedije Velimir Visković kaže da su ga urednice za dječju knjigu uvjerile da je Vjekoslava Huljić spisateljica s koherentnim opusom i da je zato zaslužila biti uvrštena u Enciklopediju.
- Žao mi je da nema Lucića, ali to je zato što je Enciklopedija zaključena 2009., a on do tada nije imao relevantan opus - kaže Visković.
U Enciklopediji su 128 redaka posvetili i književniku Mili Budaku, ministru bogoštovlja i, kasnije, vanjskih poslova NDH. Za Budaka navode da je, uz Miroslava Krležu, najplodniji hrvatski književnik u međuratnom razdoblju ali, eto, svoj opus “nije ostvario na jednakovrijednoj umjetničkoj razini”. Po čemu je onda plodan?
- Mi možemo o Mili Budaku kao desničaru misliti ovo ili ono, ali njegov opus treba valorizirati. Ako je Krleža dobio 600 redaka, onda je i Budak zaslužio ovih 128 redaka - smatra Visković, koji je koncept Enciklopedije po vlastitom priznanju pripremao 20 godina.
Treći i četvrti tom
Visković napominje da je za pisanje natuknica smjernice dao u posebnom elaboratu kao glavni urednik. Treći tom Enciklopedije izaći će u siječnju sljedeće godine, a četvrti u lipnju.
Ivica Đikić
Urednik u izdavačkoj kući Novi Liber nije uvršten u Enciklopediju. Za roman “Cirkus Columbia” dobio je 2003. prestižnu nagradu Meša Selimović. Objavio je i političku biografiju Stipe Mesića te zbirku priča pod naslovom “Ništa sljezove boje”.
Inoslav Bešker
Jednog od najcjenjenijih novinara i kolumnista u Hrvatskoj uopće nema u Enciklopediji. Doctissimus vir među novinarima prevodio je s talijanskog i portugalskog, autor je dvadesetak knjiga i monografija te dvadesetak tisuća novinskih članaka.
Mile Budak
S ukupno 128 redaka prvi ministar bogoštovlja u NDH spada među važnije pisce, a u natuknici ga se smatra i najplodnijim hrvatskim međuratnim piscem, uz Miroslava Krležu. Usporedbe radi, Danilo Kiš je u Enciklopediji zadužio 40 redaka.
Predrag Lucić
Pokretača Feralove biblioteke, koja je tijekom 90-ih izdavala djela Slavenke Drakulić, Danila Kiša, Miljenka Smoje i Mirka Kovača, nema u knjizi. Autor je nekoliko satiričnih zbirki poezije, poput “Haiku, haiku jebem ti maiku” i “Ljubavnici iz Verone” iz 2007.
Vjekoslava Huljić
Zaslužila je svoje mjesto u Enciklopediji jer je “autorica mnogobrojnih tekstova zabavne glazbe. Objavljuje i knjige za djecu. Čampro (2009.) je zbirka bajki raznovrsne tematike pričana slikovitim i sažetim izrazom”.