Objavu dosjea Zlatka Bagarića iz kojega proizlazi da je Vladimir Šeks početkom sedamdesetih bio suradnik Udbe u HDZ-u i Vladi nisu smatrali potrebnim komentirati iz nekoliko razloga.
Jedan je, kažu, što nemaju sveukupne informacije, drugi što iz dokumenata koje je objavio Jutarnji ne iščitavaju ništa osobito novo što se i dosad nije vezalo uz Šeksovo ime, a treći je što u dodatnoj kompromitaciji Šeksa ne vide ni posebnu političku odgovornost jer je njegova uloga svedena na pročelnika Savjetodavnog vijeća HDZ-a.
Reakcije drugih naših sugovornika također pokazuju da nitko nije iznenađen objavom te informacije, nego je riječ o dodatnoj potvrdi nečega što je općepoznato. Jedino politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja, kaže da upravo ovaj dosje ide u prilog protivljenjima Mosta da se intervencijama u Zakon o arhivima učini nedostupnim gradivo u razdoblju od 30. svibnja do 22. prosinca 1990. godine jer je to razdoblje tranzicije vlasti iz totalitarnog komunističkog u demokratski poredak. - Vlada predlaže da u Zakonu o arhivima budu dostupni isključivo osnovni podaci formalnih “suradnika” Udbe, dok je Most to u svojem zakonu formulirao tako da se obuhvate sve “osobe koje su surađivale” s tijelima progona - kaže Grmoja.
Nastavlja kako se sa Šeksom sada trebaju pozabaviti njegovi kolege. - Isti oni koji su se podsmjehivali dokumentima koji su raskrinkavali njegovo sumnjivo djelovanje oko Agrokora. Nije dovoljno nadmeno ponavljati kako si čist i umiven, kako to premijer Plenković radi, dok ti na ramenu sjedi kolega Šeks. I Plenković je samo još jedan njegov projekt, nadam se zadnji - rekao je Grmoja i problematizirao ulaz koji Vladimir Šeks ima u arhive.
Tako je kazao da je Šeks u sat vremena imao 25 godina star dokument Vlade o kojemu je pričao u aferi Agrokor te ustvrdio da je Šeks iz arhiva dobivao i tuđe dosjee ne bi li otkrio odakle podaci o njemu “jer je svoj dosje dao zatvoriti”. - To ukazuje koliko je potrebno temeljito čišćenje, a ne lažno umivanje. Arhivi se ne smiju zatvoriti - poentirao je Grmoja.
Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova nakon promjene vlasti 2000. godine
- Kada sam došao u MUP, arhive su već bile počišćene. Dio dosjea Udbe već je bio predan Hrvatskom državnom arhivu, a nešto je predano tijekom mojeg mandata. Prilikom otvaranja novijih dosjea pitao sam ima li što značajno u onima nastalim u bivšem režimu. Dobio sam negativan odgovor, da je sve “počišćeno”. Znalo se da je Šeks bio suradnik Udbe, ali nikad nisam dobio službenu informaciju o tome. U raznim izvješćima spominjalo ga se u kontekstu suradnika Udbe, kao i neke druge političare, poput Vice Vukojevića, Bože Vukušića, Mate Arlovića, ali to nikad nije dobilo službenu verziju.
Krunislav Olujić, bivši tužitelj u Osijeku, predstojnik UNS-a i predsjednik Vrhovnog suda
- Nisam šokiran. U Osijek sam došao 1978. godine kao asistent na Pravni fakultet. O Šeksu je u gradu bio javni pogovor da je doušnik tajnih službi. Zalazio je u najgore kafiće i bio poznat kao kavanski agent provokator. Zato sam ga uvijek izbjegavao. Kada sam 1993. godine razgovarao s Tuđmanom, pitao me za političare iz Osijeka, za Šeksa, Vekića, Glavaša, Kramarića, Vrkića. Rekao sam mu sve to o Šeksu, ali on nije reagirao. Vidjelo se da je sve znao. Zasigurno je to bio razlog što Šeks u Tuđmanovo vrijeme nije mogao biti predsjednik Vlade, ni predsjednik Sabora, nego je uvijek bio potpredsjednik.
Josip Manolić, bivši predsjednik Vlade
- Ove su mi stvari o Šeksu poznate, ali sam takvog zdravstvenog stanja da nisam spreman na javne nastupe.
Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova 90-ih
- Ovo što je objavio Jutarnji list vrlo je ozbiljna stvar. No, svi znaju da je Vladimir Šeks bio suradnik tajnih službi bivše Jugoslavije. Uostalom, to je i Josip Manolić napisao u svojoj knjizi. Zašto je Franjo Tuđman povjeravao Šeksu visoke dužnosti? Da Tuđman nije napravio pomirbu, danas ne bismo imali Hrvatsku.