ZLOČIN BEZ KAZNE

TKO JE ODGOVORAN ZA MASAKR U BOROVU SELU? Sudac: 'Nakon 27 godina ostalo je neodgovoreno najbitnije pitanje... Analizom sam otkrio pravu istinu'

CROPIX

Frenki Simatović, Vojislav Šešelj i Miroslav Ulemek Legija

 

Masakr u Borovu Selu dandanas jedna je od najbolnijih hrvatskih tema iz vremena Domovinskog rata, a s obzirom na činjenicu da je do današnjeg dana za 12 ubijenih i 22 teško ranjena pripadnika Specijalne policije iz Vinkovaca odgovarao samo jedan čovjek. I to za zlostavljanje ranjenih i zarobljenih hrvatskih policajaca.

Svi ostali koji su 2. svibnja 1991. godine sudjelovali u ovom masakru izbjegli su svoju kaznu zahvaljujući Zakonu o općem oprostu. No, unatoč činjenici da svi predstavnici hrvatske vlasti već godinama znaju zašto nitko nije odgovarao za ubojstva hrvatskih policajaca, svake godine na obilježavanju ove tužne obljetnice predstavnici službene državne vlasti iznova otvaraju ovo pitanje i šalju poruke kako je nedopustivo što nitko nije odgovarao za zločin.

Tako je bilo i ove srijede, kada se obilježila 27. obljetnica ove tragedije.

S obzirom na Zakon o općem oprostu, DORH-u su u ovom slučaju praktički vezane ruke, no postoji li mogućnost da se pokrene istraga i otkriju nalogodavci?

osijek, 241006
Miroslav Rozac dao izjavo nakon izlska Glavasa
foto: Marin Franov
-desk-
Marin Franov

Miroslav Rožac 2006. godine daje izjavu nakon izlaska Glavaša

 

Vojni tužitelj

Prema riječima Miroslava Rošca, istražnog suca i glasnogovornika Županijskog suda u Osijeku, RH ima obvezu utvrditi istinu i krivnju za događanje iz Borova Sela. Iza njega je i 20-godišnje iskustvo vođenja nekih od najznačajnijih istraga ratnih zločina, a bio je i vojni tužitelj u vrijeme Domovinskog rata.

- Masakr u Borovu Selu jedan je od najintrigantnijih i najkompleksnijih tragičnih krvavih događaja iz Domovinskog rata. U Hrvatskoj o tom događaju imamo dvije teze – prva, koja je najraširenija, jest da nitko nije procesuiran za masakr, a druga, skromnije zastupljena, da su vođena dva sudska postupka. No, postoji i treća teza, a ta je da ni nakon 27 godina nije utvrđena odgovornost organizatora zasjede. Dakle, ostalo je neodgovoreno i sudski neprocesuirano najbitnije – tko je organizator i logističar krvave zasjede, kojom je otvoreno najavljen rat Hrvatskoj - kaže Rožac koji se tom tezom bavi u istraživačkom radu pod naslovom “Masakr u Borovu Selu – pitanje odgovornosti organizatora” koji je prije godinu i pol dana izložio na stručnom skupu u organizaciji Instituta Ivo Pilar.

 

- Iz niza predmeta koje sam analizirao zaključio sam da su stvarni nalogodavci i organizatori bili Komanda JNA i tzv. Vojna linija MUP-a Srbije, a nikako domaći pobunjeni Srbi organizirani u TO Borovo Selo pod zapovijedanjem, danas pokojnog, Vukašina Šoškoćanina – tvrdi Rožac, koji je analizirao zapisnike sudskih postupaka vođenih na Međunarodnom sudu u Haagu, posebno iskaze Milana Babića, Vojislava Šešelja i Aleksandra Vasiljevića, kao i sadržaj dokumentarnog filma “Crvena beretka - Jedinica” te podatke objavljene u memoarima, knjigama i intervjuima u vezi s navedenom akcijom.

Beograd, 310316.
Press konferencija Vojislava Seselja povodom oslobadjajuce presude u Haskom tribunalu.
Na fotografiji: Vojislav Seselj.
Foto: Pedja Milosavljevic / CROPIX
Pedja Milosavljevic / CROPIX

Vojislav Šešelj

- Babić u Hagu tvrdi da je to obavila JNA zajedno s krajiškim vlastima, koja je prvo dostavila oružje domaćim pobunjenicima i paravojnim jedinicama, a onda se postavila i kao zaštita u sprječavanju SJP iz Osijeka da u Borovo uđe iz smjera Dalja i pomogne kolegama iz Vinkovaca. Šešelj je, pak, govorio kako je njegova paravojna formacija poslana u Borovo Selo radi priprema i izvršenja navedene zasjede, pri čemu je poginuo jedan njihov pripadnik. Nadalje, iz dijela dokumentarnog filma “Jedinica” slijedi da se radi o jedinici za specijalne operacije vlade Srbije “Crvene beretke”, osnovanoj za potrebe DB-a Srbije, kojima je prvi zapovjednik bio Franko Simatović “Frenki”.

Franko Simatović 'Frenki'

 

Tome u prilog govori i snimka prijavka predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i načelniku DB-a Jovici Stanišiću, koju je podnio novi zapovjednik Milorad Luković “Legija”, gdje slijedi da je prva uspješna akcija ove jedinice bilo Borovo Selo 2. svibnja 1991. Njima je nadređen bio Stanišić, kaže Rožac, koji je sve te podatke usporedio i činjenicama utvrđenim zapisnikom o očevidu i obdukcijama poginulih policajaca...

Snajperi

- Zaključak je da su zasjedu organizirali dobro pripremljeni i profesionalno obučeni pripadnici jedinice za specijalne operacije, koji su bili naoružani snajper puškama s dum-dum mecima, a iz skice je razvidno da je klopka postavljena profesionalno, što domaći pobunjenici nisu mogli sami izvesti. Sve prikupljeno upućuje na to da je priprema, organizacija i logistika ostvarena uz pomoć JNA te tzv. Vojne linije MUP-a Srbije. Najodgovorniji za počinjeni zločin do danas nisu procesuirani, a to ne smije ostati tako, jer ti zločini ne smiju ostati nekažnjeni, zaključio je Rožac.

Desetorica su bila osuđena, ali su 1996. svi amnestirani

Vojni sud u Osijeku 1993. godine osudio je desetoricu od 51 optuženog za masakr u Borovu Selu, no zatvorske kazne od po 20 godina nisu odslužili, jer su 1996. godine amnestirani, a protiv ostalih 41 okrivljenog Zakonom o općem oprostu postupak je obustavljen. Drugi sudski proces vodio se na Županijskom sudu u Osijeku protiv petorice okrivljenih za zlostavljanje zarobljenih i ranjenih hrvatskih policajaca. Od petorice okrivljenih, hrvatskom pravosuđu dostupan je bio samo Milan Marinković, koji je 2014. godine pravomoćno osuđen na tri godine zatvora i svoju je kaznu već odslužio.

 

Izdvajamo