ZDENKO KRIŽIĆ

TKO JE SAMOZATAJNI REDOVNIK KOJEGA JE PAPA POSTAVIO ZA LIČKOG BISKUPA 'Naš Zdenko vatreni je navijač Hajduka'

Glas koncila

Zdenko Križić (63), bosonogi karmelićanin, novi je biskup gospićki i senjski. Poznat je kao skroman i samozatajan redovnik naglašenih organizacijskih sposobnosti pa je od 2003. do 2009. bio generalni vikar i prvi definitor Karmelićanskog reda.

Istodobno je poznat i kao proučavatelj kršćanske duhovnosti pa je od 1984. do 2012. bio vanjski profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu.

Papina odluka o biskupskom imenovanju zatekla ga je na dužnosti rektora Karmelićanskoga međunarodnog zavoda Teresianuma na Trgu sv. Pankracija u Rimu, na koju ga je njegov red imenovao 2012. godine. Još jučer ujutro obavljao je uobičajene svećeničke i redovničke dužnosti: konkretno je vodio duhovnu obnovu u klauzurnih sestara karmelićanki u Rimu, u ulici del Casaletto, gdje je i njihova generalska kuća.

Zaređenje u Gospiću

O. Križić će tako “debitirati” na današnjem zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, čiji će punopravni član postati poslije biskupskog ređenja, jamačno u Gospiću.

- Ono što planiram na početku je upoznati svećenike, župe i puk biskupije, da bih mogao imati više jasnoće s obzirom na poteškoće, potrebe i mogućnosti - izjavio je mons. Križić za IKA-u.

Kada uskoro bude zaređen, mons. Križić zamijenit će na gospićko-senjskoj biskupskoj katedri povjesničara dra Milu Bogovića (76), koji je bio ordinarij otkako je u svibnju 2000. Gospićko-senjska biskupija izdvojena iz Riječko-senjske nadbiskupije. Mons. Bogović je, u skladu s kanonom 401 st. 1 Zakonika kanonskog prava, ostavku podnio lani navršivši 75 godina. Papa Frane je njegovo odreknuće od biskupske dužnosti prihvatio jučer i tako na gospićko-senjsku katedru imenovao redovnika Zdenka Križića. Ivan Križić, kako mu je glasilo krsno ime, rođen je 2. veljače 1953. u Johovcu kod Doboja (Bosna i Hercegovina).

Gimnaziju je završio u franjevaca konventualaca u Zagrebu, filozofiju je studirao u karmelićana u Firenzi, a teologiju na Papinskome teološkom fakultetu u sklopu Teresianuma u Rimu. Prve redovničke zavjete položio je 27. srpnja 1970. u Somboru, a doživotne 16. srpnja 1976. u Zagrebu.

Studirao u Rimu

Uzeo je redovničko ime Zdenko od Bezgrešnog Srca Marijina. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 1977. u Zagrebu. Nakon završenoga teološkog studija nastavio je studirati duhovnost na Papinskome institutu duhovnosti u sklopu Teresianuma u Rimu, gdje je 1978. postigao licencijat (odgovara magistarskom stupnju u nas) tezom o Biblijskim likovima u djelima svete Tereze Ávilske. Objavio je nekoliko članaka o duhovnosti u časopisima Posvećeni život i Bogoslovska smotra.Svoj cursus honorum je započeo kao prefekt dječjeg sjemeništa otaca karmelićana u Zagrebu (1978. - 1984.). Pokazavši dobre organizacijske sposobnosti, bio je neprekidno biran na odgovorne dužnosti u redu. Bio je prvi savjetnik Komisarijata karmelićana dok su u Hrvatskoj još bili u statusu povjereništva (1984. - 1990.), istodobno i prior samostana u Remetama u Zagrebu (1984. - 1990.), nakon toga prvi provincijal novouspostavljene Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa (1990. - 1996.), zatim prior samostana u Remetama - Zagreb (1996. - 1997.) pa prior samostana u Krku (1997. - 2002.), istodobno i magister novaka (1997. - 1999.), a ujedno i vikar provincije (1996. - 2002.). Za provincijala Hrvatske karmelske provincije izabran je 2002., ali je već sljedeće godine, kako rekosmo, na generalnom kapitulu Karmelskog reda izabran za njegova generalnog vikara, dakle drugog čovjeka u organizacijskoj strukturi nakon glavnog prepošta (“generala”) reda. Od 2011. ponovo je bio prior samostana u Krku i provincijalni savjetnik, ali je već 2012. vraćen u Rim na dužnost rektora Karmelićanskoga međunarodnog zavoda Teresianuma u Rimu, na kojem je svojedobno studirao.

Promjene i u Šibeniku

U njegovoj službenoj biografiji navode da, uz hrvatski, dobro govori talijanski te da dostatno poznaje i španjolski jezik. Imenovanjem Zdenka Križića nije još završena “sezona” izmjena u HBK. Kako je najavio apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico, još ove godine Papa će prihvatiti odreknuće šibensko-kninskog biskupa Ante Ivasa (76), koji je također navršio kanonsku dob za emerituru, a onda je na redu hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk

‘Naš Zdenko vatreni je navijač, a pastvi donosi duh pape Franje’

Vrlo pristupačan i blag, ali odlučan u realizaciji planova. Osoba koja je ljudskim i duhovnim kvalitetama po ukusu pape Franje, odličan nogometaš i vatreni navijač Hajduka.

Tako su nam u Redu bosonogih karmelićana opisali oca Zdenka Križića. Srećko Rimac, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa, kaže da je u redu zavladala velika radost s obzirom na to da će pater Križić postati prvi hrvatski biskup iz ovog reda.

- Iznimno smo ponosni zbog njegova imenovanja. Zbog vrlo odgovorne službe koju je dobio, pratit ćemo ga u svojim molitvama - kaže otac Rimac koji je budućeg biskupa upoznao početkom 90-ih godina.

- Upravo me on primio u red 1991., a prije toga mi je kao studentu predavao vjeronauk u Remetama - kaže provincijal Rimac. O Križiću je pun hvale i karmelićanin Vinko Mamić koji smatra da će novi biskup donijeti ono što papa Franjo želi od svećenika. - Prije svega ohrabrenje onima koji žive na marginama. Poznajući ga, on će mudro voditi biskupiju, a životom i radom bit će primjer vjernicima. On je vrlo poznat u svijetu redovnika i uvjeren sam da će biti dobro primljen - smatra otac Mamić. Neizmjerno ponosan na Križićevo imenovanje bio je prior Anto Knežević, koji se s budućim biskupom poznaje još otkako su 1967. godine bili sjemeništarci. Zajedno su bili u Firenci na studiju filozofije te na studiju teologije u Rimu.

- On je veliki zaljubljenik u nogomet, navija za Hajduk, dok sam ja uz Dinamo. Jedino se oko toga nismo slagali - kaže prior Knežević. (Tomislav Mamić )

POVIJEST REDA U Hrvatsku stigli preko Sombora

Bosonogi karmelićani (Red bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela), koji po latinskom nazivu svoga reda uz ime stavljaju akronim OCD, nastali su reformom kojom su u XVI. stoljeću španjolski mistici sv. Tereza od Isusa u samostanu sv. Josipa u Ávili, a onda i sv. Ivan od Križa reformirali dio nekada eremitskog reda nastaloga u XII. stoljeću na Karmelu kod Jeruzalema, vrativši prvobitnu strogost i skromnost. Hrvatska karmelska provincija svetog oca Josipa jedina je karmelska redodržava u Hrvatskoj. Njen početak se bilježi 1958., kada je skupina od pet redovnika i deset sjemeništaraca iz Sombora došla u Hrvatsku, u samostan sestara karmelićanki Božanskoga Srca Isusova u Hrvatski Leskovac. Od tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa bl. kardinala Alojzija Stepinca dobili su na korištenje stari pavlinski samostan u Remetama, onaj u koji Šenoa smješta dio radnje svoga Zlatareva zlata, a od 1963. su preuzeli i upravu toga marijanskog svetišta. Godine 1969. dobivaju stupanj povjereništva, a u lipnju 1990. na provincijskom kapitulu podignuti su na stupanj samostalne redodržave, uzevši ime sv. Josipa, koji se u karmelićanskom redu štuje odmah nakon Bogorodice. Prvi redodržavnik, odnosno provincijal, bio je baš o. Zdenko od Bezgrešnog Srca Marijina, od jučer imenovani biskup gospićko-senjski Zdenko Križić. Hrvatski karmelićani su 1987. osnovali i Institut za kršćansku duhovnost pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu

Izdvajamo