BUDITE OPREZNI

'TO JE BEZOČNO VARANJE KUPACA' Morski pas koji glumi sabljarku nije jedino što se podvaljuje, evo kako nas muljaju i koje opasnosti zbog toga prijete

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 17.07.2019. u 19:31

Split, 191018.
Ponuda ribe na splitskoj ribarnici.
Na fotografiji: luc.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klarić / CROPIX

Ilustracija: Ponuda ribe na ribarnici

 

Vijest da se u brojnim restoranima pod sabljarkom prodaje morski pas mnoge je šokirala, no cijela istina je daleko gora jer posljednji je primjer tek jedan u nizu. Samo prošle godine u EU je zaplijenjeno čak 50 tona neispravne tunjevine, a dio nje bio je sporan jer iako je zbog niže kvalitete bio namijenjen konzerviranju, uz pomoć kemikalija 'ušminkan' da izgleda svježe i primamljivo za jelo. Tunjevina stajanjem, naime, poprima neugodnu smećkastu nijansu, koja se potom uz pomoć otopinme nitrata 'pretvara' u crvenkastu boju tek ulovljene ribe, piše Slobodna Dalmacija.

Nažalost, smeđa boja mesa tune nije samo estetski nedostatak nego i znak da se u ribi popela razina histamina, važnog enzima koji utječe na fiziološku funkcija crijeva, djeluje kao neuroprijenosnik, uzrokuje tahikardiju, promjene krvnog tlaka... Jedemo li hranu s povišenom razinom histamina riskiramo ozbiljnu alergijsku reakciju te niz drugih zdravstvenih tegoba, od grčeva, mučnine, zatvora i proljeva preko kožnih osipa do glavobolje, nesvjestice i aritmije.

Prije tri godine i na splitskoj su ribarnici novinari Slobodne svjedočili sramotnom pokušaju podvale praktički bezvrijednog, ali vrlo opasnog vijetnamskog basa pod zubaca. Uvoz spomenute ribe, latinskog naziva Pangasius zabranjen je u nizu zemalja jer se u Vijetnamu najveća ribogojilišta base nalaze u delti Mekonga, jedne od najzagađenijih rijeka na svijetu, na području strahovito zagađenom kemikalijama, toksinima i bakterijama.

– "Pa to vam uopće ne sliči na zubaca", velim mu, a on će: "Šjor, to vam je zubatac." "E, dragi gospodine", nisam mogao više izdržati, "to vam je riba iz dalekog svijeta, iz Vijetnama, zovu je basa. Znam jer radim godinama s ribom i u Australiji su je prije više od 10 godina zabranili za prodaju jer ima sedam puta više joda nego što je dopušteno. Cijena joj je bila maksimalno pet dolara za kilo, nekih 30 kuna preračunato." On razrogačio oči i kao da se pita "što ovaj priča". "Prodaji ti i dalje jadnim ljudima što ne znaju, meni nećeš", rekao sam mu i otišao svojim putem – ispričao je tada za Slobodnu Dalmaciju S. L.,  Splićanin koji kao profesionalni kuhar radi na Sveučilištu u Perthu te dodao da je istu ribu, fino filetiranu, nakon par dana vidio i u ribarnici jednog poznatog trgovačkog lanca.

Pula, 111018.
Na pulskoj ribarnici nasao se zubatac koji je tezak preko 10 kilograma. Prodavac tvrdi da bi ga najbolje bilo pripremiti na raznju.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

Ilustracija: Pravi zubatac, težine preko 10 kg, koji se našao u prodaji prošle godine u pulskoj ribarnici

 

Pangasius na hrvatsko tržište pod nazivom vijetnamski som u pravilu stiže iz Njemačke, zaleđen ili odmrznut, a riječ je o ribi treće kategorije, u rangu naših glamaca, objasnio je tom prilikom sugovornik. U Vijetnamu se otkupljuje po cijeni od samo 88 centi za 100 grama, a u našim trgovinama nudi se za 34,99 kuna. Odnosno 250, koliko je tražio prodavač koji je sugovornika Slobodne uvjeravao da mu nudi zubaca.

S potencijalno vrlo opasnim Pangasiusom skandali su izbili i u Francuskoj i Italiji, a koliko se često ta riba podvaljuje pod kvalitetniju svjedoči podatak da joj je nadjenuto ime 'riba prijevara'. Nažalost, Pangasius nije jedina sumnjiva riba. Oceana, međunarodna organizacija za očuvanje svjetskih mora, provela je opsežno istraživanje u 55 zemalja. Kroz 200 studija utvrđena je sramotna činhjenica da je jedan od pet uzoraka ribe i morskih plodova pogrešno deklariran. U Sjedinjenim Državama čak je 30 posto morskih plodova i ribe krivo označeno, najčešće su muljaže sa škarpinom i lososom, a u jednom je kalifornijskom restoranu pod tunu prodavano meso kita.

U Italiji, pokazalo je isto istraživanje, pogrešno je označeno čak 82 posto istraženih uzoraka škarpina, smuđa i sabljarke, a u svjetske razmjere prijevare s ribom možete se uvjeriti na Oceanijinoj interaktivnoj mapi.

- Kupce se bezočno vara - upozorava potpredsjednica Oceane Beth Lowell te ističe kako su, za razliku od uvriježenog mišljenja, prijevare češće u malim ribarnicama i restoranima nego u velikim trgovačkim lancima.

 

Oceanijino istraživanje pokazalo je da je predmet prijevara najčešće lubin pod kojeg se nudi tijapija, nutritivno slabo vrijedna riba koja se zbog masovnog i isplativog uzgoja u slabo nadziranim ribogojilištima u Africi, Kini i Latinskoj Americi naziva 'vodena piletina'. Osim s lubinima, često se mulja i s 'red snapperom' (Lutjanus campechanus), a pod cijenjenog švoja se prodaje sjevernoamerički smuđ.

- Već devet godina provodimo ova ispitivanja i svakog se puta, prije no stignu rezultati, nadamo 'hajde, možda će se pokazati da je situacija sada bolja'. I svaki se put razočaramo - kazala je Lowell za CNN.

Lowell upozorava da nije stvar samo u tome da se riba niže kategorije prodaje pod onu više, nego i u tome da takve muljaže nisu nimalo bezopasne za zdravlje, te spominje primjer trudnica i žena koje planiraju trudnoću pa paze da ne jedu ribu koja sadrži živu. Ako je riba pogrešno deklarirana, one zapravo uopće ne znaju što jedu.

Na prijevare s deklaracijama ribe upozorio je i Dan Distel, direktor Ocean Genome Legacy laboratorija na američkom Northeastern University Marine Science Centeru koji je na nalog tužilaštva države New York proveo DNK analizu uzoraka s tržišta.

 

- Tržište je izrazito kompleksno i dio pogrešnog deklariranja događa se slučajno, no dio je sasvim sigurno namjeran. Kad prodajete jednu vrstu pod drugu, riječ je o prijevari i tu nema nikakve sumnje. Za neke od tih prijevara krivi su zakonodavci. Recimo, dozvoljeno je pod lubina prodavati njegove patagonijske ili antarktičke manje cijenjene srodnike, sve što prodavač ili ugostitelj treba napraviti je dodati riječ 'čileanski' - istaknuo je stručnjak.

Osim kod do sad spomenutih vrsta, prijevare su česte s bakalarom, lampugom - tropskom ribom koja se zbog klimatskih promjena odnedavno lovi i u Jadranu -  tunom, sabljarkom i grouperom iz podporodice Epinephelinae

Kako biste izbjegli prijevare s ribom, savjetuju upućeni, pokušajte skratiti lanac preprodavača između vas i ribara te birajte cijele ribe, a ne filete ili konzerve, s kojima su prijevare učestalije, piše Slobodna Dalmacija.

Popis riba koje se najčešće pogrešno deklariraju i svih naziva koji su 'u igri' naći ćete na ovom linku.

Izdvajamo