BLAGDAN ILI SPOMENDAN

'TO JE DAN U KOJEM NEKI BLAGUJU, A NEKI JADUJU' Đakić i Culej odgovorili na Plenkovićeve poruke o Danu antifašističke borbe, Bauk pohvalio premijera

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 07.11.2019. u 14:11

Zagreb, 071119.
Nastavak 14. sjednice Hrvatskog sabora raspravom o Prijedlogu drzavnog proracuna Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Josip Djakic.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Josip Đakić

 

Nikada nisam radio protiv Tuđmanove politike, pa tako ni danas, odgovorio je u četvrtak predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić (HDZ) na stav premijera Andreja Plenkovića koji se usprotivio inicijativi tog odbora da Dan antifašističke borbe više ne bude blagdan, nego spomendan, te da neće dozvoliti "detuđmanizaciju HDZ-a".

"Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja", izjavio je Đakić novinarima i Saboru, koji su ga pitali kako tumači premijerove izjave kako je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana u hrvatslo zakon uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te da će "tako i ostati".

"Ovo je bio prijedlog Odbora i nije usmjeren protiv nikoga, a naročito je usklađen s europskom rezolucijom“, istaknuo je i upitao je li  "9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan" te i sam odgovorio da nije, nego je spomendan.

Upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a rekao je da neće izlaziti iz stranke. A ako ga izbace iz HDZ-a i je li spreman na sve scenarije, Đakić je na odlasku dobacio novinarima - "uvijek".

Culej: 22. lipnja u hrvatskom društvu nema istinskih povijesnih korijena 

Njegov stranački kolega Stevo Culej, koji je na prijedlog vanjskih članova Odbora podnio sporni amandman, ocijenio je kako je 22. lipnja "dan za koji je poznato u hrvatskom društvu da nema nikakvih istinskih povijesnih korijena, prikazanih onako kako se stvarno događalo u hrvatskoj povijesti".

"To je dan u kojemu neki blaguju, a neki jaduju. To je dan koji je u hrvatskome društvu u povijesti potvrdio ono da je Tuđmanova teza bila jedina ispravna, da jedino pomirbom možemo ostvariti snove da imamo svoju Hrvatsku, a, koliko vidim, nekima je to i danas u Hrvatskoj nejasno. Danas ti isti ljudi ponovno izazivaju podjele na način da se istina nikako ne prikazuje onako kako je stvarno bila", rekao je Culej.

Ističe kako se tim amandmanom ne radi protiv Tuđmanove politike te dodaje kako je njegov osnovni prijedlog bio da se uvede Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Vukovaru i Škabrnji jer, kako je rekao, mi obilježavamo nešto za što djeca već ne znaju što obilježavamo.

Culej: Nitko nas ne može optužiti za detuđmanizaciju

"Mene, kao i one ljude koji su bili na Odboru, nitko u Hrvatskoj ne može optužiti za detuđmanizaciju jer mi smo prvi stali uz bok dr. Franji Tuđmanu kada je bilo najpotrebnije“, poručio je Culej, a Plenkovićevu poruku nije htio komentirati dok o tome ne budu razgovarali na Klubu HDZ-a, no vjeruje da će usuglasiti stavove.

Što se tiče eventualnih sankcija u HDZ-u, Culej kaže kako mu nije jasno je li u Hrvatskoj jasno da je ovo demokratska zemlja i da bi svatko trebao promišljati o određenim povijesnim događajima sa svojim znanjem i svojom glavom, te da je vrijeme jednoumlja davno završilo.

"Nikako ne bih rekao da se ovim amandmanom radi protiv Tuđmanove politike, a vjerujem da bi dr. Tuđman, da je poživio, da bi moguće i on mnoge stvari drugačije završio u stvaranju i kreiranju hrvatske države“, smatra HDZ-ovac. Na pitanje je li spreman odustati od amandmana, odgovorio je kako osobno od ničega u životu nije odustao, a na dodatno pitanje čak ni pod cijenu toga da ga izbace iz HDZ-a, uzvratio je: je: "Normalno, meni je sve ok“.

Stazić: Predloženi amandman je sramotan

SDP-ov član tog Odbora Nenad Stazić nije bio na jučerašnjoj sjednici, ali kaže da bi, naravno, glasao protiv tog prijedloga.

"Mislim da je prijedlog takvog amandmana jedna sramotna odluka koja samo nastavlja sa sramoćenjem zemlje. Ovdje već jako dugo traje borba protiv antifašizma, negiranje antifašizma, veličanje ustaštva i ovo je još samo jedan korak na tom putu“, kazao je Stazić.

Tome se, dodaje, ne čudi, ali misli da zdravi, normalni dijelovi društva moraju tome pružiti otpor "jer nam inače zemlja klizi u desničarenje, u prošlost, u nešto u čemu ćemo se još jako dugo valjati umjesto da idemo naprijed".

"Mi smo sada postali država koja je protjerala Đikića, a zadržala Đakića koji se proslavio ovakvim prijedlogom amandmana“, zaključio je Stazić.  

Pupovac: Tko ovo predlaže stavlja minu pod temelj krhke hrvatske političke republike

SDSS-ov Milorad Pupovac navodi kako su prema sadašnjem prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima svega dva datuma koji izražavaju ustavnu činjenicu hrvatske političke republike.

 "To je do sada bio Dan neovisnosti, sutra Dan državnosti, i Dan antifašističke borbe. Svi ostali datumi su ili vjerski, religijski, crkveni ili su komemorativni. Ako se Dan antifašizma isključi, ostat će samo jedan, koji je najsporniji, Dan neovisnosti ili Dan državnosti. I tko god predlaže takvu varijantu zapravo stavlja minu pod temelj ionako krhke hrvatske političke republike", istaknuo je Pupovac.

Ne zna, kaže, čini li to iz neznanja ili svjesno i namjerno da te republike, na način na koji je oformljena aktom o neovisnosti, više nema. No, dodaje, zna da bi posljedice toga mogle biti višestruko i drastično opasne za zemlju. "Ja sam za hrvatsku političku republiku, a ne za to da se Hrvatska u svojim simboličkim praznicima pretvori u crkvenu i komemorativnu zajednicu“, poručio je.

Bauk: Premijer dobro reagirao oko prijedloga Odbora za veterane

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u četvrtak je kao dobru ocijenio reakciju premijera Andreja Plenkovića koji se usprotivio prijedlogu saborskog Odbora za veterane da Dan antifašističke borbe više ne bude blagdan, te smatra kako je najbolje Zakon o blagdanima uputiti u redovnu proceduru i pokušati postići konsenzus.

"Reakcija predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a i nekih ministara koje sam danas čuo je dobra i neka onda to rasprave unutar svoje stranke", izjavio je Bauk novinarima nakon sjednice Odbora za Ustav.

S obzirom da na matičnom odboru prijedlog Zakona o blagdanima nije dobio ni natpolovičnu većinu niti relativnu većinu, Bauk nepotrebnim smatra da rasprava oko toga i dalje ide, jer se "očito oko toga ne može postići dogovor niti u HDZ-u niti u vladajućoj većini, a kamoli unutar društva".

"Što se tiče motiva za glasanje kako je bilo jučer na Odboru za ratne veterane, zamjenik predsjednika HDZ-a je glasao da se taj datum ukine. Danas su svi članovi HDZ-a koji su uzeli riječ i bili na sjednici odbora podržali da 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, ostane državni blagdan. Oni govore da je zbrka oko blagdana, no zbrka je oko prijedloga, oko toga što HDZ misli, što misli vladajuća većina", kazao je.

Bauk stoga smatra kako bi jedino racionalno bilo da Zakon o blagdanima ode u redovnu proceduru i da se pokuša postići konsenzus, a ako ovo što je sada na snazi nije dobro i sadašnje rješenje nije loše. "Očito su oni zapetljali oko Zakona", komentirao je Bauk.

Upitan je li za SDP predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobrodošao na kongres Europske pučke stranke koji se održava u Zagrebu od 19. do 21. studenoga, Bauk je poručio da to nije problem SDP-a jer nisu oni s njim u političkoj grupaciji, već HDZ.

"Neka se oni zapitaju u kojem su društvu. Ima tamo još zanimljivih likova osim Vučića, poput Antonija Tajanija i Victora Orbana", kazao je i dodao kako je zanimljivo pitanje za HDZ kako će tu stvar prezentirati svojim glasačima i pred izbore i inače.

Naglasio je kako bi prijateljski odnosi sa susjedima trebali biti u prioritetima svake hrvatske Vlade, pa tako i odnosi sa Srbijom, a ono što bi trebalo imati u tim odnosima jest međusobno uvažavanje, poštovanje i što se tiče Srbije - jasna distanca od agresije na Hrvatsku iz 90-ih godine, politike vodstva tadašnje Srbije i tadašnje Jugoslavije u oblicima u kojima je ona bila.

U tom smislu, dodao je, Vučić u političkim stavovima ima određene terete iz prošlosti koji nisu u potpunosti razjašnjeni.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo