ZAGREB - Premijer Zoran Milanović opovrgnuo je danas da hrvatska strana pregovara s mađarskom o prepuštanju Ine.
- Pojavile su se neke špeukulacije oko Ine. Danas prosvjeduju i radnici Ine, što je njihovo pravo. No, u ovom trenutku nema formalnih razgovora s mađarskom starnom, kazao je Milanović otvarajući sjednicu Vlade.
- Mađarska strana želi pregovarati i mi razgovaramo cijelo vrijeme, ali nema nikakvog formalnog dogovora, poručio je Milanović.
Dodao je kako bi mogao reći ljudima da se s takvim pitanjima obrate bivšoj Vladi, ali da to neće kazati. Aktualna Vlada, istakao je Milanović, zna što će s dionicama Ine, kao što javnost zna da je u rebalansu proračuna uračunata dividenda od dionica koje država ima u Ini, a koje čine oko 45 posto vlasničkog udjela u toj naftnoj kompaniji. Taj će novac, među ostalim, otići i na povećanje rashoda za znanost od 40 milijuna kuna.
Milanović se pohvalio da je u vrijeme njegove Vlade u Inu uveden red. Naime, ranije su, kazao je, predstavnici Uprave i Nadzornog odbora Ine „razgovarali kao da su u 1848. godini“. I sama javnost bila je istramatiztirana onime što se događalo u Ini.
- Danas se normalno razgovara, a što ćemo napraviti, to ćemo vidjeti, kazao je Milanović, dodavši kako treba vidjeti što će država učiniti sa svojih 45 posto dionica.
- Kao državnik čuvam radna mjesta i socijalna prava, dok kao dioničari brinemo o interesu kompanije“, zaključio je Milanović.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i Strategiju upravljanja državnom imovinom za razdoblje do 2017. godine, kojom se definira način upravljanja 31 milijardom eura vrijednom imovinom u vlasništvu države.
Strategiju je izradio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Radi se, ocijenio je potpredsjednik Vlade Neven Mimica, o dokumentu koji po prvi puta definira što napraviti s tim umrtvljenim kapitalom, koji obuhvaća čak 32 oblika imovine.
Hrvatska se, istakao je Mimica, po vrijednosti državne imovine nalazi na petom mjestu u Europi – iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No, za razliku od naftom bogate Norveške, gdje prihodi od državcne imovine dosežu izznos od 11 posto BDP-a, ili za razliku od Švdeske i Finske, u kojima ti prihodi iznose dva do četiri posto BDP-a, prihjodi od državne imovine u Hrvatskoj vrlo su skromni i iznose oko 200 milijuna eura, ili samo 0,7 posto BDP-a.
Sukladno startegiji, istakao je Mimica, Hrvatska neće prodavati prirodne resurse, kao ni javna poduzeća od strateškog značenja. Tih bi poduzeća trebalo biti 20, a njihovi bi se statusi mogli riješiti posebnim zakonima. Ostalih vlasničkih udjela u tvrtkama država bi se trebala riješiti. Te tvrtke, poručio je premijer Zoran Milanović, ne idu na bubanj, kako se često govori, već u prodaju.
„Ovo je odgovor nekima u Saboru koji su nas kritizirali da prodajemo imovinu, a nemamo strategiju. Odluke o privatizaciji nekih poduzeća u državnom vlasništvu nisu stvar staretgije jer je strategija širok pojam, a mi ne možemo biti okovani nedjelovanjem“, poručio je Milanović.
"Oni govore o Svetom pismu, ali ono je samo skriptura", rekao je Milanović, poentirajući da strategija nisu Deset zapovijedi nego Sveto pismo kao širi pojam.