CRNI REKORD

TOTALNI DEMOGRAFSKI POTOP HRVATSKE U 2014. godini prvi put će se roditi manje od 39.000 beba

Uz rekordno nisku statistiku u rubrici rođeni, dramatično je pao i broj sklopljenih brakova, a narastao je broj razvoda

Tijekom lanjske, 2013. godine, Hrvatska je doživjela demografsku katastrofu: prvi put otkad se vode statistike sklopljeno je manje od 20.000 brakova, rođeno je manje od 40.000 djece, a broj razvoda narastao je na gotovo 6000.

Prema prvim podacima, 2014. bit će još gora: u prvih devet mjeseci ove godine rođeno je 600-tinjak djece manje nego u istom periodu lani, a razvedeno je 200 brakova više. Jedini pozitivni pomak predstavlja podatak da je zaustavljen dramatičan pad broja vjenčanja: sklopljeno ih je 400 više nego u istom periodu 2013.

Zabrinjavajući minus

Kriza koja potresa Hrvatsku već šestu godinu ozbiljno je utjecala na već uzdrmanu demografsku sliku. Iz godine u godinu rađa se desetak tisuća manje osoba od broja umrlih, a padom broja rođenih - koji će, prema procjeni, tijekom 2014. godine jedva prijeći 39.000 - ta se razlika povećava. Osim krize, treba imati na umu da u dob za rađanje dolaze generacije rođene početkom 90-ih, kad je natalitet počeo znatno padati te su te generacije bitno manje od onih iz 80-ih.

- Takav trend ukazuje da će se u budućnosti rađati sve manje i manje djece, što će svakako imati ozbiljne socioekonomske posljedice - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Školski sustav već se sada suočava s problemom viška nastavničkog kadra, koji će, kaže dr. Čipin, iz godine u godinu biti sve veći: 2004. godine u prvi razred osnovnih škola krenulo je 55.000 prvašića, sljedeće godine krenut će ih 45.000, a za sedam godina u školske će klupe sjesti još 6000 djece manje. Iz generacije u generaciju potrebno je sve manje i manje nastavnika - prvo u nižim razredima, a posljedično sve do kraja školovanja.

Porazna matematika

Dugoročno, problemi će biti sve veći.

- Stubokom se mijenja struktura stanovništva. Dramatično se povećava broj starijih od 65 godina, a smanjuje broj djece, odnosno potencijalnog radnog stanovništva. Jednostavna matematika pokazuje da se rastuća umirovljenička populacija ne može financirati u situaciji stagnacije i smanjenja broja zaposlenih. Prema procjenama, već u idućem desetljeću mirovine se neće moći isplaćivati po sistemu solidarnosti - kaže demograf.

Izdvajamo