Repovi najdugotrajnijeg štrajka u povijesti hrvatskog školstva još se vuku, a novi financijski udarac državnoj bi blagajni mogao nastati ako nastavnici i učitelji koji nadoknade nastave propuštene zbog štrajka odrađuju subotama zatraže da im se taj rad plati.
A takvih će zahtjeva, kako doznajemo, sigurno biti. Osim toga, tu mogućnost predviđaju, među ostalim, i granski kolektivni ugovori za osnovno te srednje školstvo, prema kojima se za rad subotom osnovna plaća (odnosno dnevna zarada) uvećava za 25 posto, što prosječno iznosi oko 75 kuna (neto).
Podsjetimo, nakon potpisivanja sporazuma kojim je nakon 36 radnih dana okončan štrajk u prosvjeti, čelnici većinskih sindikata obrazovanja koji su organizirali štrajk - Sindikat hrvatskih učitelja te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama - s premijerom Plenkovićem usuglasili su, kako su ga nazvali, “džentlmenski dogovor”: Vlada će prosvjetarima platiti sve dane provedene u štrajku, a oni zauzvrat neće tražiti da im se plate nadoknade.
Obračuni
Međutim, jasno je da takvi usmeni dogovori zapravo nemaju posebnu pravnu snagu, a dio prosvjetarskih udruga i sindikata, potaknut pitanjima svojih članova, poručuje da će tražiti poštivanje prava iz kolektivnih ugovora.
- Nadam se da će prevagnuti glas razuma i da nećemo imati posve nepotrebnu konfrontaciju sindikata i Vlade od koje će profitirati odvjetnici - kaže Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.
Taj sindikat, podsjetimo, nije potpisao sporazum s Vladom, a idući će tjedan, kako najavljuju, poslati u škole dopis s obrascem zahtjeva da se radniku koji nadoknade nastave obavlja subotom taj rad plati sukladno kolektivnom ugovoru, kako bi oni koji to budu željeli te zahtjeve mogli urudžbirati u tajništvu škole. To je važno i zato što bi uskoro trebali početi obračuni plaća koje će biti isplaćene u veljači, ali i u slučaju mogućih sudskih potraživanja.
Veliki trošak
- Vlada zakonski može, ali i ne mora platiti štrajk. To što su ga odlučili platiti ne znači automatski da se prava iz kolektivnih ugovora smiju kršiti. Dakle, ako netko od zaposlenika škola zatraži da mu se plati rad subotom zbog nadoknada, ne vidim kako mu se to može uskratiti. To je individualno pravo svakog radnika - kaže Stipić. Ističe i kako bi, bez obzira na to što nije riječ o visokom pojedinačnom iznosu na plaću, državu u slučaju pokretanja sudskih sporova zbog nadoknade tog troška odbijanje plaćanja moglo skupo koštati.
Podsjetimo, Zakon o odgoju i obrazovanju predviđa petodnevni radni tjedan tako da se subotama, osobito u osnovnim školama (za srednje je nešto drukčije), može raditi iznimno u tjednu u kojemu na radni dan pada nekakav blagdan ili praznik. Tako je, primjerice, bilo u tjednu na početku drugog polugodišta koje je zbog blagdana Sveta tri kralja počelo u utorak, 7. siječnja.
Prema procjenama sindikata, radnu subotu 11. siječnja zbog nadoknada imalo je gotovo 20 tisuća prosvjetara, kojima bi Vlada trebala ukupno taj rad platiti oko 1,5 milijuna kuna. Ako to odbiju, a ovi slučajevi dođu do suda, trošak za državu samo za ovaj jedan mjesec mogao bi biti pet ili šest puta veći, upozorava Stipić.
Mnogo upita
- Neovisno o tome je li štrajk plaćen ili ne, nitko ne smije derogirati prava iz kolektivnih ugovora, niti čelnici sindikata mogu nešto odlučiti u ime određenog radnika. U Zagrebu nemamo puno prostora za nadoknade, nastavnu godinu moramo završiti do 19. lipnja tako da će mnoge škole raditi subotama u kojima je to moguće i taj rad treba biti plaćen - smatra i Josip Matković, osnivač Facebook nastavničke grupe Školska zbornica, koja broji oko 16,5 tisuća članova.
Da situacija oko isplate nadoknada nije jednostavna, svjesni su i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kojem, kako potvrđuje Marko Košiček, posebni savjetnik ministrice Blaženke Divjak, posljednjih dana stiže niz upita na tu temu.
- Odgovor na pitanje hoće li nadoknade, pa tako i one subotama, biti plaćene nije jednoznačan. Analizirat ćemo svaki upit, a odluku ćemo objaviti idući tjedan - najavljuje Košiček.
Radnik ima pravo tražiti novac za rad
Džentlmenski dogovor nije kategorija pravnih ugovora ili dogovora. Ne mogu govoriti u ime konkretnog radnika, naravno da sve treba analizirati. Međutim, prima facie (na prvi pogled), ako netko radi više od propisane tjedne norme i ako nakon što je odradio redoviti radni tjedan još radi i subote, takav oblik rada implicira plaćanje prekovremenog rada i rada subotom na način kako to propisuje kolektivni ugovor.
To je pravo svakog pojedinačnog radnika koji sam treba odlučiti hoće li to potraživati ili ne - mišljenje je izvanrednog profesora Viktora Gotovca s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta.