VELIKI PROJEKT

Tražit ćemo milijardu eura od EU za prugu Zagreb - Beograd

Ranko Šuvar / Hanza Media

ilustracija

Hrvatska i Srbija zajednički bi mogle aplicirati za sredstva za sufinanciranje rekonstrukcije željezničke pruge Zagreb - Beograd, dogovorili su na sastanku u Zagrebu hrvatski ministar prometa Oleg Butković i ministrica prometa Srbije Zorana Mihajlović, objavilo je srpsko ministarstvo prometa.

Na sastanku je usuglašen okvir za protokol o suradnji na projektu rekonstrukcije željezničke pruge od Beograda do Zagreba, a dogovoreno je da se u sljedećih desetak dana ministri ponovno sastanu i potpišu ovaj dokument. To je jedan od konkretnijih rezultata posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj i razgovora s hrvatskom predsjednicom i premijerom.

Riječ je o pruzi dužine 412 kilometara, od čega 300 km prolazi kroz Hrvatsku. Od toga je 216 kilometara dvokolosiječna pruga, 84 jednokolosiječna pruga, a u cijelosti je do granice elektrificirana. Prema navodima iz srpskog ministarstva prometa, na teritoriju Srbije planira se rekonstrukcija oba kolosijeka na dionici od Golubinaca do Šida, odnosno granice s Hrvatskom, kao i modernizacija dionice od Rume do Šida. Procijenjena vijednost radova u Srbiji iznosi oko 250 milijuna eura.

Kapitalni remonti

Nekada je ova pruga bila sastavni dio X paneuropskog koridora koji je polazio od Salzburga do Soluna. No, kasnije je uspostavljena nova Transeuropska prometna mreža u kojoj ove pruge nije bilo, čime je onemogućeno sufinanciranje iz fondova EU. Ipak, 2015. godine sporazumom između Unije i zemalja zapadnog Balkana ta je mreža proširena te je delegiranom uredbom Europske komisije iz 2016. pruga Zagreb -Tovarnik prepoznata kao pravac osnovne TEN-T mreže za spoj Unije sa Srbijom na relaciji Tovarnik - Šid - Beograd. Time je omogućeno i sufinanciranje reksonstrukcije ove pruge sredstvima EU. Godinu dana ranije ovaj je pravac predložen kao dio novog teretnog koridora.

Hrvatska je na modernizaciji ovog željezničkog pravca daleko odmakla. No, da bi se vratio teretni i putnički promet na ovaj pravac, potrebna je rekonstrukcija dionice, stoga je i Hrvatskoj ovaj infrastrukturni dogovor iznimno važan.

HŽ Infrastruktura je do sada u modernizaciju ove pruge, od Zagreba do granice sa Srbijom, uložila oko 958 milijuna kuna. Modernizirana je dionica Novska - Okučani, u što je uloženo oko 282 milijuna kuna, Vinkovci - Tovarnik, u što je uloženo oko 443 milijuna kuna. Oba su projekta sufinancirana sredstvima EU. Napravljen je i kapitalni remont pruge od Borongaja u Zagrebu do Dugog Sela, što je stajalo 233 milijuna kuna.

Pad prometa

Osim toga, u tijeku je priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu dionice Dugo Selo - Novska u dužini od 84 km. Procijenjena vrijednost investicije je 572,5 milijuna eura, a sufinancira je EU. U sklopu tog projekta na 10 kilometara dionice Kutina - Lipovljani izgradit će se potpuno nova dvokolosiječna elektrificirana željeznička pruga za projektiranu brzinu od 160 km/h, uz modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Nakon rekonstrukcije maksimalni kapacitet dionice bit će 230 putničkih i 166 teretnih vlakova dnevno. U planu je i izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani - Vinkovci, dugačke 131 km. Dionica je sastavni dio Transeuropske prometne mreže. Europska komisija već je odobrila 9,5 milijuna eura kojima iz programa CEF sufinancira izradu potrebne dokumentacije.

Rekonstrukcija ove željezničke pruge je neophodna jer je to jedini način da se na nju vrati prije svega teretni promet iz južne i srednje Europe. No, u ovom trenutku to nije moguće s obzirom na to da je na neremontiranim dijelovima pruge maksimalna brzina vlakova između 20 i 80 kilometara na sat. U odnosu na prijeratno razdoblje, promet ovom prugom je zanemariv. Dnevno u prosjeku prometuju 3 međunarodna putnička i 10-12 teretnih vlakova. Međunadrodni putnički promet tako je pao otprilike na 35 posto u odnosu na 90-e godine, a teretni prijevoz na 20 posto u odnosu na isto razdoblje.

Izdvajamo