Dva ministra i jedan potpredsjednik Vlade, i to u tri dana, svaki s vlastitim, potpuno različitim planom za spas državnog proračuna: “rezat ćemo plaće iznad 10.000 kuna”, najavio je ministar financija, “nećemo dirat plaće”, nadovezao se potpredsjednik Vlade, “rezat ćemo svima”, zaključio je ministar rada.
A oko 250.000 javnih i državnih službenika čeka da se dogovore.
Jesu li međusobno uopće razgovarali o potencijalno najosjetljivijoj mjeri koju bi Vlada premijera Zorana Milanovića trebala provesti? Jesu li se išta dogovorili?
Rezanje plaća
Jer nije ovdje riječ o drukčijem mišljenju ministara i potpredsjednika Vlade, što premijer često ističe kao demokratsku vrlinu SDP-ovaca, nego o potpuno neozbiljnoj javnoj artikulaciji jedne od najvažnijih mjera ove Vlade. Riječ je o mjeri koju je ministar financija Boris Lalovac prezentirao kao ključnu za spas proračuna, pa i zatvaranje rupe od oko pet milijardi kuna. A i o mjeri o kojoj ovise primanja javnih i državnih službenika.
No svaki dan druga priča.
Čini se da prvi rebalans proračuna novog ministra financija Borisa Lalovca protječe u kaotičnom ozračju.
Jer ministar financija Lalovac u petak je otkrio da je proračun sve tanji.
Naslovnica Jutarnjeg lista otkrila je namjeru vladajućih: “bez rezanja javnih plaća proračunu nema spasa”.
Rupa u proračunu, rekli su, dosegla je skoro pet milijardi kuna.
Ministri redom, na sastanicma s ministrom Lalovcem, doznali smo, odbijaju rezati u vlastitim resorima. Tvrde da nemaju više što rezati.
I onda ministar financija Lalovac u ponedjeljak najavljuje da bi se na dnevnom redu uskoro mogle naći plaće državnih i javnih službenika veće od 10.000 kuna.
Prostor za uštedu
U rebalansu neće biti linearnog smanjenja plaća javnih službenika, nastavio je Lalovac, uz objašnjenje da sad imaju centralni obračun plaća te da će vrlo brzo izaći sa svima onima koji rade u javnom sektoru, a zarađuju više, dvostruko više, od prosjeka Hrvatske, pa će vidjeti ima li tu prostora za ušteda.
Tu ne pripadaju samo ministri i saborski zastupnici, dodao je, nego i drugi za koje i ne znamo, ustvrdio je ministar.
U utorak se na tu temu osvrnuo i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, koji je gostujući u Hrvatskoj uživo razjasnio nesporazum s konferencije za novinare na kojoj je bio i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, a koja je održana u povodu predstavljanja nacrta dva operativna programa za provedbu kohezijske politike.
Preneseno je da je Mrsić rekao kako će se zbog rebalansa proračuna smanjivati plaće u državnom sektoru.
Grčić je tada objasnio kako će se plaće smanjivati samo u smislu da više neće biti plaćani prekovremeni sati ili dodatni poslovi državnih službenika.
- Novca nema i treba smanjiti ukupne troškove - rekao je potpredsjednik Grčić.
Centralni obračun
Na konferenciji za novinare ministar Mrsić je podsjetio da je Vlada već smanjila plaće državnih službenika kroz neisplatu božićnica, regresa i ukidanjem drugih dodataka. Dodao je i da se “rezanja” mogu postići i kroz kolektivni ugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za državne službenike, o kojima će Vlada pregovarati sa sindikatima.
Ministar Mrsić komentirao je i najave smanjenja plaća ministra financija Borisa Lalovca te rekao da će zbog rebalansa proračuna svakako biti usklađivanja plaća, odnosno neće se više događati da ljudi iste stručne spreme na istom poslu imaju različite iznose plaće.
- Preko centralnog obračuna plaća možemo pratiti plaće svih službenika, koliko rade, i tako regulirati razlike. Linearnog rezanja plaća neće biti jer smo već uštedjeli na neisplati regresa i božićnica te u kolektivnim ugovorima, koji nisu potpisani samo u zdravstvu. ‘Rezat’ će se sva primanja, a ne samo ona veća od 10.000 kuna - najavio je ministar Mrsić.