Iz godine u godinu potrošnja lijekova u Hrvatskoj raste, osobito onih za liječenje raka, a podaci pokazuju da to nije smanjilo smrtnost od zloćudnih bolesti.
Potvrđuju to i podaci o prošlogodišnjoj potrošnji lijekova u Hrvatskoj, što je i očekivano, ali, kažu znalci, rast je ipak bio prevelik, odnosno čak 10 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Ukupno, što lijekovi na recept, što oni bolničke, kao i oni zbog kojih smo posegnuli u svoj novčanik, “oteli” su četvrtinu zdravstvenog proračuna. Osobito je porasla potrošnja onih najskupljih lijekova, najčešće za liječenje zloćudnih bolesti, i to za više od 200 milijuna kuna.
Manji računi
Što se pak tiče lijekova za liječenje onih najčešćih bolesti, poput visokog krvnog tlaka ili masnoća u krvi, za koje se uglavnom koriste generički, a to znači jeftiniji lijekovi, podaci HALMED-a pokazuju da njihova potrošnja u količini raste, odnosno troši se više lijekova, ali kunski računi su manji zbog obveza liječnika da na recept propisuju najjeftinije generike.
Zanimljivo je da taj trend ne prate bolnice koje same odlučuju od koga će i što kupiti, a to znači da nerijetko kupuju skuplje lijekove u odnosu na one koji se za iste zdravstvene probleme izdaju na recept. Primjerice, premda Hrvatska ima proizvođače generičkih lijekova, u bolnicama se troši samo 12 posto njihovih lijekova, a kod lijekova na recept trend je drukčiji, odnosno propisuje se više od 80 posto lijekova domaćih proizvođača. No, u cijeloj priči o potrošnji lijekova uvijek je pitanje prati li rast potrošnje bolji ishod liječenja?
Odgovor na to pitanje, na žalost, u Hrvatskoj je i dalje negativan. Naime, čak 1,2 milijuna kuna plaćenih lijekova za liječenje raka u prošloj godini neće povećati preživljavanje oboljelih, o čemu svjedoče brojke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iz godine u godinu broj oboljelih se povećava, kao i stopa smrtnosti, što govori da se bolesti prekasno otkriju, da se liječe kad su uznapredovale te da onda i najskuplji lijekovi imaju ograničene mogućnosti liječenja.
Primjerice, u Hrvatskoj je prije šest godina bilo 478 novih slučajeva raka na 100.000 stanovnika, a prema zadnjim podacima HZJZ-a (za 2014. godinu) čak 500. Više je i žena oboljelih od raka dojke - 119 za razliku od 94 na 100.000, koliko ih je bilo prije šest godina. Osim toga, u Hrvatskoj i dalje, primjerice od raka pluća, u jednoj godini umire isti broj osoba koliko se registrira novooboljelih.
Spas pacijenta
Na žalost, novi i skupi lijekovi nisu uspjeli povećati preživljavanje, pa od raka u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima, u jednoj godini umre 13.939 osoba, a prije šest godina umrlo je njih 13.039.
- Samo novi lijekovi ne mogu promijeniti ovaj trend većeg umiranja od raka. Oni mogu djelomično produljiti život i njegovu kvalitetu, ali ne mogu spasiti pacijenta ako se radi o neoperabilnoj zloćudnoj bolesti - upozorava prof. dr. Stjepko Pleština, predsjednik Povjerenstva za lijekove HZZO-a i pročelnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Onkološka mreža
Dodaje da, na žalost, u Hrvatskoj i dalje nemamo tzv. onkološku mrežu za liječenje kao ni akreditacije ustanova u kojima se trebaju liječiti onkološki pacijenti, a kirurške zahvate još rade bolnice koje imaju premalo takvih pacijenta, pa posljedično i premalo iskustva. Ističe da Hrvatska još nema ni tzv. kliničke baze podataka iz koje bi bilo vidljivo u kojem su stadiju bolesti pacijenti započeli terapiju i koji su ishodi liječenja.
U ovoj godini povećanje izdataka za lijekove moglo bi biti i veće s obzirom na to da je od početka 2017. na listu lijekova koje plaća HZZO stavljen veći broj inovativnih lijekova za koje se procjenjuje da će povećati trošak za više od 260 milijuna kuna. Sve to govori da je ulaganje u preventivu najbolja investicija u ovom slučaju.