U Hrvatsku je stigao novi američki ambasador, gospodin W. Robert Kohorst. Kao i prvi američki ambasador u Hrvatskoj Peter Galbraith, Robert Kohorst nije karijerni diplomat, nego dolazi iz poslovnog svijeta. I blizak je prijatelj američkog predsjednika Donalda Trumpa. Za svoje prvo predstavljanje hrvatskoj javnosti izabrao je Jutarnji list.
Gospodine ambasadore, kako to da ste došli na službu baš u Hrvatsku?
Moja supruga i ja smo sa skupinom prijatelja putovali Hrvatskom kao turisti 2016. godine. Bili smo osupnuti ljepotom zemlje i toplinom ovdašnjih ljudi pa smo se nadali novoj prilici da ovdje provedemo više vremena. Kad sam se našao u situaciji da služim u administraciji predsjednika Donalda Trumpa, pitao sam postoji li mogućnost da dođem u Hrvatsku. I tu sam. Stvarno smo ushićeni što smo ovdje i dirnuti smo toplom dobrodošlicom koju smo doživjeli.
Ovdje ste već gotovo dva mjeseca, koje su vaše prve impresije sada u službenoj funkciji?
Zemlja je izuzetno zanimljiva i raznolika. U ovih nekoliko mjeseci putovali smo u Varaždin, Ilok, Karlovac, Opatiju, Rijeku i Dubrovnik, a u Zagrebu živimo. Gdje god dođemo, ljudi su predivni i sjajni prijatelji Sjedinjenih Američkih Država. I, da, hrana je izvanredna.
Kako biste opisali trenutno stanje odnosa između Hrvatske i SAD-a?
Sjedinjene Države i Hrvatska imaju snažne bilateralne veze. Mi smo saveznici u NATO-u, a Washington je snažno podupirao hrvatsko pristupanje Europskoj uniji. Imamo bliske i učinkovite odnose na brojnim razinama, uključujući vojnu, ekonomsku, energetsku i suradnju po pitanju pravosuđa i vladavine prava te dobru kulturnu i obrazovnu razmjenu. Kao američkom veleposlaniku u Hrvatskoj, moj je posao graditi na ovom izvanrednom temelju.
Na kojem području mislite da su naši odnosi najbolji, a na kojem najslabiji? I zašto?
Kao što sam rekao, imamo sjajnu suradnju na mnogim područjima, prije svega kad je riječ o vojnoj suradnji. Naši su vojnici zajedno raspoređeni u misijama NATO-a na mjestima kao što su Afganistan, Poljska i Kosovo. Dijelimo zajedničke vrijednosti i želju da donesemo mir i stabilnost u regiju.
Kad je riječ o pravosuđu i vladavini prava, Hrvatska ima značajna iskustva u reformama, ali potreban je daljnji rad. Naše Ministarstvo pravosuđa sponzoriralo je programe za gradnju jačih vještina i umijeća u istragama, kao i za bolju suradnju među profesionalcima u pravosudnom i sektoru provedbe zakona u Hrvatskoj te cijeloj regiji. Građanski sudovi trebaju promjene u svojim procedurama kako bi svim stranama osigurali pravovremene odluke brže nego sada. Kad govorimo o energetici, mislim da hrvatska javnost i vlada dijele našu želju za stabilnom i sigurnom opskrbom iz više dostupnih izvora po prihvatljivim cijenama.
Zato snažno podržavamo LNG terminal na otoku Krku, koji će Hrvatskoj i njezinu susjedstvu osigurati alternativne izvore energije, a Hrvatsku učiniti regionalnim energetskim liderom. Snažna energetska politika promiče sigurnost i ekonomske mogućnosti u regiji. Naša kulturna i obrazovna suradnja je raznolika i znanje te dobre prakse koje dijelimo imaju velik utjecaj i na američke i na hrvatske sudionike. One također potiču nove ideje i inovacije u obje naše zemlje.
Konačno, kad je riječ o širim ekonomskim i političkim pitanjima, želio bih vidjeti da Hrvatska provede reforme koje bi zemlju učinile susretljivijom prema stranim ulagačima te da prepozna izazove s kojima se oni suočavaju. Suradnja i pravodobne odluke mogu ohrabriti ulaganja te istodobno zaštititi legitimne zahtjeve zajednice. Veselim se radu s hrvatskom Vladom i poslovnom zajednicom na ekonomskim reformama i poboljšanju poslovne klime. Poduzetništvo treba ohrabrivati i dobivati podršku.
Koje ste si ciljeve zadali i što biste željeli ostaviti kao svoj prepoznatljiv uspjeh u Hrvatskoj?
Usredotočen sam na poticanje hrvatskog doprinosa regionalnoj energetskoj sigurnosti, jačanje naše vojne suradnje, davanje podrške hrvatskoj ulozi u promicanju regionalne sigurnosti i poticanje hrvatskog ekonomskog oporavka kako bi postala atraktivnijim parternom za američki biznis i izvoznike. Želim istaknuti da su radni odnosi između Sjedinjenih Država i Republike Hrvatske model za regiju i za svijet.
Kada bismo onda mogli očekivati potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?
Znamo da je dvostruko oporezivanje važna tema za Hrvatsku. Bilateralni sporazum o oporezivanju je također jedan od mojih prioriteta te intenzivno radimo s Washingtonom na tom pitanju. Ne mogu obećati da ću to uspjeti obaviti, ali obećajem da ću predano raditi kako bismo riješili to pitanje. Potpisivanje bilateralnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima velik potencijal za stimuliranje dodatnih američkih ulaganja od kojih će koristi imati obje naše zemlje.
Što biste, kao poslovni čovjek, rekli o sadašnjoj ulagačkoj klimi u Hrvatskoj?
Ulagačka klima u Hrvatskoj je izazovna. Prije nego što sam došao u Hrvatsku, susreo sam se s mnogim Amerikancima hrvatskog podrijetla u svojoj saveznoj državi, Kaliforniji, kako bih naučio što više o dijaspori. Mnogi ljudi s kojima sam razgovarao gaje veliku sklonost prema Hrvatskoj i žele ovdje investirati. Ali pravila, regulative i procedure (posebno nedostatak pravodobnih odgovora) ne pružaju im preduvjete za to. Iako više od 100 američkih kompanija posluje u Hrvatskoj, generirajući više od 820 milijuna dolara u kapitalu, zamislite što bi sve bilo moguće kad bi se poboljšala ulagačka klima. Neprestano ću podsjećati Vladu na potrebu promjena te zagovarati posebne i potrebne reforme. Konačno, ekonomski snažna Hrvatska još je bolji američki saveznik.
Kakvo je vaše mišljenje o Inicijativi triju mora?
Riječ je o važnoj i, treba naglasiti, kreativnoj inicijativi. Kao što znate, predsjednik Trump je sudjelovao na summitu Inicijative triju mora u Varšavi prošlog srpnja. Više je nego mudro poticati regionalnu suradnju duž istočnog boka Europske unije, učvršćivati političke, sigurnosne i ekonomske prioritete svih dvanaest zemalja koje sudjeluju u Inicijativi. A tih dvanaest zemalja, sa 112 milijuna građana, trenutno predstavlja oko 22 posto ukupne populacije EU, ali samo 9 posto BDP-a Unije. Smatramo da je posebno korisno usredotočiti Inicijativu na jačanje međupovezanosti kad je riječ o energiji, trgovini, transportu i digitalnom sektoru.
Mislite li da LNG terminal na otoku Krku može biti završen tijekom vašeg mandata?
Projekt LNG hrvatski je projekt i samo hrvatska Vlada zna kada će terminal biti završen. Međutim, Sjedinjene Države žele vidjeti kako Hrvatska razvija svoj potencijal kao energetsko čvorište. EU je identificirala jugoistočnu Europu kao regiju koja je ranjiva na poremećaje u opskrbi te stoga treba druge opcije za dobavu plina. Hrvatska može uvelike pridonijeti diverzifikaciji regionalne opskrbe plinom i mi podržavamo ovaj projekt na najvišoj razini. Predsjednik Trump je na summitu Inicijative triju mora u Varšavi potvrdio svoju podršku i potpora LNG terminalu jedan je od mojih ključnih prioriteta kao američkog ambasadora u Hrvatskoj.
Javno ste izrazili kako se protivite da ruska kompanija kupi udjel mađarskog MOL-a u hrvatskoj Ini. Znate li postoji li neki neruski ili američkih interes za taj udjel za koji znate?
Hrvatska je Vlada poduzela ispravan prvi korak angažirajući kvalificiranog savjetnika da procijeni ulaganje i preporuči adekvatne kupce za MOL-ov udjel u Ini. Ovo je još jedna odluka koju treba donijeti hrvatska Vlada, s pravim informacijama i savjetima. Nadam se da se može pronaći sklon, dugotrajni ulagač. Bio bih oduševljen ako bi neka američka kompanija izrazila interes za udjel, ali nemam dovoljno informacija kako bih govorio o bilo kojoj posebnoj kompaniji.
Smatrate li da ruski utjecaj prijeti Hrvatskoj i regiji?
Jasno je da je Rusija aktivno pokušala utjecati na politike i odluke u susjedstvu, primjerice, drsko se uplela u političke procese u Crnoj Gori. Rusko djelovanje u Ukrajini ima također destabilizirajući učinak na regiju. Prošlog je tjedna naš potpredsjednik Mike Pence razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, potvrđujući našu predanost da nastavimo smatrati Rusiju odgovornom tako dugo dok ne ispuni svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma iz Minska te vrate Krimski poluotok Ukrajini. Ruska kampanja dezinformiranja diljem svijeta pokušava oslabiti i podijeliti naše demokratske institucije i saveze.
Dobra je vijest da je većina Hrvata koje sam susreo tijekom prvih par mjeseci mog mandata izrazila snažnu podršku euroatlantskim vrijednostima. I sam već vidim da je Hrvatska čvrsto predana podupiranju demokratskih i univerzalnih prava i temeljenih sloboda. Bit će mi čast raditi s Hrvatskom kako bismo unaprijedili ove vrijednosti koje dijelimo.
Što je s Kinom? Ona je ovdje s vrećama novca. Mislite li da je to prijetnja zapadnim vrijednostima i interesima?
Kina ima povijest protekcionizma kod kuće te subvencionira trgovinsko ponašanje koje pridonosi nepoštenoj ekonomskoj igri i deformira globalna tržišta. Nisam zabrinut sadašnjim kineskim aktivnostima u Hrvatskoj, ali svakako ćemo nastaviti blisko promatrati kinesko poslovno ponašanje.
Hrvatska je članica obrambene inicijative EU (PESCO). Kako SAD gleda na PESCO u odnosu na NATO?
NATO je i dalje najvažniji europski obrambeni savez i forum za sigurnosnu suradnju. Radimo s našim partnerima iz NATO-a kako bismo osigurali da sve članice ispune svoje obećanje sa summita u Walesu 2014. godine te da nastave napore kako bi za obranu usmjeravale najmanje 2 posto svog BDP-a. Nadamo se da će aktivnosti PESCO-a biti komplementarne s NATO-vom misijom te da neće biti preklapanja s promptnim ispunjavanjem obveza članica NATO-a.
Kako doživljavate hrvatsku politiku prema Bosni i Hercegovini?
Hrvatska, kao jamac Daytonskog sporazuma i susjed koji dijeli 1001 kilometar dugačku granicu s Bosnom i Hercegovinom, ima važnu ulogu u davanju podrške stabilnosti i integritetu te zemlje. Kao članica EU i NATO-a, Hrvatska može mnogo toga ponuditi u podjeli iskustava i pružanju pomoći Bosni tijekom njezina pristupnog procesa.
Kad je riječ o trenutnom pitanju reforme izbornog zakona, što je apsolutni prioritet za BiH, podržavamo reforme koje su u skladu s Daytonskim sporazumom i presudama Europskog suda za ljudska prava te pozivamo sve naše partnere da djeluju na isti način. Upravo sam se vratio s puta u Sarajevo i Mostar i zabrinut sam jer još nije učinjen dostatni napredak i duh kompromisa nije vidljiviji. Riječ je o izuzetno teškom pitanju i ono će trebati stvarno vodstvo stranaka u BiH da se konačno riješi.
Vi ste poslovni čovjek, a ne karijerni diplomat. Kakva su vaša prva iskustva u diplomaciji, kako biste je usporedili s biznisom?
Biznis je izravniji nego politika. U biznisu nastojimo ostvariti pošteni profit na moralan način. Biznis se fokusira na rizik i nagradu. Politika je često znatno kompleksnija, pa odatle i veća potreba za kooperacijom. Osjećaj žurnosti je za mene najveća razlika između biznisa i politike. Želio bih vidjeti obje naše vlade, američku i hrvatsku, da češće donose pravodobne odluke te bolje analiziraju rizike i koristi kad je riječ o teškim odlukama.
Bliski ste s predsjednikom Donaldom Trumpom. Kako biste ga opisali kao osobu i kao predsjednika nakon prve godine mandata?
Predsjednik Trump je izabran kako bi donio promjenu u našu vladu. Njegov je stil različit od konvencionalnih političara. Uvjeren sam da je otkrio da je uloga predsjednika izuzetno složena, ali on je donosio teške odluke cijelu svoju karijeru. Dajmo vremena njegovim politikama i procesima da se razviju. Republikanci i demokrati u osnovi žele isto, snažne i uspješne Sjedinjene Države te mir i prosperitet na svijetu.
Može li politika predsjednika Trumpa ‘Amerika prvo’ naštetiti Europi, prije svega Hrvatskoj?
Kao što su predsjednik Trump i potpredsjednik Pence rekli, ‘Amerika prvo’ ne znači ‘Amerika sama’. Nije riječ o izolacionističkoj politici ili štetnoj po druge narode. ‘Amerika prvo’ znači zaštitu i unapređivanje američkih interesa istodobno radeći s našim saveznicima kako bismo pronašli područja na kojima možemo surađivati i podupirati jedni druge. Predsjednik Trump, kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, kao temeljni prioritet ima promicanje američkih interesa. Lideri drugih zemalja također bi trebali kao prioritet imati interese svojih nacija.
Moj prioritet kao ambasadora Sjedinjenih Država je promicati interese SAD-a u Hrvatskoj. Sjedinjene Države i Hrvatska dijele mnoge interese, ciljeve i vrijednosti i radeći zajedno pomažemo objema zemljama. Uvijek pokušavam utvrditi dodatna područja na kojima se možemo uzajamno podržavati.