Zagrebački kvart Volovčica prostire se na površini od 56 hektara i u tom naselju, koje je po veličini manje od Hipodroma, ima čak pet divljih odlagališta otpada u krugu od samo dva kilometra.
Zapravo, gotovo svaki njihov zeleni otok ima predispoziciju da postane ilegalni deponij - jedan odloženi prozor ili pak prenatrpani kontejner papira dovoljni su poticaj za neodgovorne građane da počnu gomilati svoje smeće izvan kontejnera.
A kada jedna osoba to učini, onda će doći druga, treća, pa četvrta... sve dok ne nastane malo smetlište u samom srcu grada. Taj proces “od prozora do deponija” svakodnevno gleda Stipo Grgić, predsjednik Mjesnog odbora Volovčica. On gotovo svaki dan odlazi u šetnju kvartom i traži nepropisno odloženi otpad koji onda prijavljuje Čistoći. Pridružili smo mu se jučer u šetnji i svojim se očima uvjerili da u Zagrebu postoji ozbiljan problem s otpadom.
Zeleni otok
Prva postaja nam je križanje Kriške i Turopoljske ulice gdje nas je dočekao ružan prizor razbacanih fotelja, daski, madraca, odjeće te raznog drugog smeća.
- Prije samo tri tjedna Čistoća je počistila ovu lokaciju. I onda je za Gospu netko izbacio nešto šute i opet je sve krenulo ispočetka – veli Grgić. Dok razgovaramo, do križanja dolazi plavi kombi koji staje pored smetlišta, no nakon što nas je uočio, odlazi dalje. Nije ni 13 sati, što je htio napraviti, to samo oni znaju.
Idemo dalje do Kolarove ulice gdje baš netko renovira stan u zgradi do lokacije koja je prije bila isključivo zeleni otok, a sada je to mjesto gdje se slobodno ostavljaju kade, dijelovi ormara i koferi. Ista situacija je i Racinovoj ulici gdje je netko bez prevelike grižnje savjesti ostavio razbijene azbestne ploče. Ima tu još svakakvoga otpada – fotografija, posjetnica, odjeće, hrane... a obližnji kontejneri za mješoviti otpad su prazni.
- Tu sam prije nekoliko dana sreo jednu ženu. Jako lijepa, uređena i nosi kutiju s bocama, limenkama te još nekom plastikom. I pred mojim očima ostavi kutiju pokraj te mase razbacanog otpada, iako se tu nalazio prazni spremnik za plastiku. Kada sam je pitao zašto je to učinila, samo je rekla: ‘A svi to rade’ - priča Grgić.
Na putu do sljedeće lokacije prolazimo po Kosorovoj ulici i svako malo nailazimo na spremnike uz koji je uvijek još nešto. Jednom je to kutija, drugi puta šperploča, a treći put su to pak žute plastične vrećice zgurane između dva kontejnera.
- Sve su to deponiji u nastanku – veli Grgić.
Stižemo do Borongajske ceste, svojevrsne granice kvarta. Na njoj je još jedno nekontrolirano odlagalište koje se prelijeva iz Volovčice u susjedno naselje Bruno Bušić.
Izvan kontrole
- Zašto to ljudi rade – pita se Grgić ostavljajući nas ispred gomile otpada.
Volovčica nije sada neki izdvojeni slučaj u Zagrebu nego operandi koji u ovom trenutku vlada po cijeloj metropoli. Špansko, Zapruđe, Folnegovićevo naselje, Savski gaj, sve su to kvartovi u kojima iz dana u dan niču nova divlja odlagališta, što su nam i potvrdili građani koji su jučer cijeli dan slali fotografije svojih uličnih mikrosmetlišta. Neka su tamo i po nekoliko mjeseci zbog čega se stanari opravdano pitaju zašto Čistoća već nije izašla na teren. I mi smo im jučer poslali ponovni upit za tri lokacije koje se u ponedjeljak zabilježili naši fotoreporteri, no iz gradske komunalne tvrtke su nam odgovorili kako će lokacije biti očišćene tijekom tjedna. Neslužbeno pak doznajemo da jednostavno nemaju dovoljno vremena ni ljudi za stalni upliv novih ilegalnih deponija.
Da je stanje izvan kontrole, pokazuju i brojke. Naime, samo ove je godine Čistoća zaprimila 2549 naloga za sanaciju divljih odlagališta, od čega su do sada riješili 2079. Samo u prvih šest mjeseci stiglo je 1907 zahtjeva, a, primjerice, u istom razdoblje prošle godine, stiglo ih je 1656. Dakle, 13,68 posto više slučaja ilegalnih deponija u glavnom gradu Hrvatske i taj broj samo raste i raste. Ima tu još zabrinjavajućih podataka. Iz Grada su nam odgovorili kako je u Zagrebu registrirano tridesetak većih “divljih” odlagališta otpada koja se, u najvećoj mjeri, nalaze na rubnim dijelovima Grada (istočnom i zapadnom ulazu u Grad te u priobalju rijeke Save), a u samom srcu metropole registrirano je više od 3000 ilegalnih deponija u blizini postavljenih spremnika za otpad.
Divlji deponiji
- Komunalno redarstvo oformilo je mobilnu ekipu od četiri komunalna redara koja nadziru velika divlja odlagališta, a divlji deponiji koji nastaju u Gradu oko samih spremnika za otpad kontroliraju i nadziru svi komunalni redari, prema području nadležnosti. Svi divlji deponiji se odmah po uočavanju ili dojavi putem mobilne aplikacije e-Redar dojavljuju podružnici Čistoća radi sanacije – kažu iz Grada. U kažnjavanju prijestupnika pomažu im mobilne kamere, no ove je godine komunalno redarstvo izdalo samo 85 prekršajnih mjera, što je tek kap u moru naspram silnog broja divljih deponija.
Nadležna pročelnica Mirka Jozić ranije je za Jutarnji list rekla kako će u budućnosti oformiti posebnu skupinu redara zaduženih za otpad, a da će gotovo svaki zeleni otok imati svoju nadzornu kameru. Glavni oblik prevencije će pak biti kazne koje će se izricati puno češće i u puno većem iznosu. Ipak, na kraju balade ostaje pitanje krivca. Za Čistoću su to neodgovorni građani, a građani upiru prstom u Čistoću koja ne prazni redovito kontejnere. Bilo kako bilo, nitko ne može negirati da problem postoji i potrebno ga je riješiti prije nego li se Zagrebu dogodi napuljski scenarij.