NISKE KAMATE

U 20 godina kamate firmama i stanovništvu pale od 2,3 do 3,9 puta

Zagreb, 251016.
Muzej Mimara.
Udruzenje stranih ulagaca u Hrvatskoj predstavili su Bijelu knjigu 2016 o poslovnoj i investicijskoj klimi te preporukama kako poboljsati cjelokupno poslovno okruzenje.
Na fotografiji: Boris Vujcic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

 

Aktivne kamate na kratkoročne kredite poduzećima bez valutne klauzule u siječnju 1997. iznosile su 19,62 posto, za kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule kamate su bile na razini od 19,75 posto, dok je cijena zaduživanja za dugoročne kredite s valutnom klauzulom poduzećima bila 15,34 posto, a za dugoročne kredite s valutnom klauzulom za stanovništvo kamata je bila 11,42 posto.

Podaci Hrvatske narodne banke za rujan ove godine, pak, pokazuju kako kamate na kratkoročne kredite poduzećima bez valutne klauzule iznose 4,82 posto, na kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule 7,65 posto, za dugoročne kredite s valutnom klauzulom poduzećima 3,91 posto, a za dugoročne kredite s valutnom klauzulom za stanovništvo 4,95 posto.

Arbitraža

To znači da su se u proteklih 20 godina prosječne kamate smanjile 3,4 puta za kratkoročne kredite poduzećima bez valutne klauzule, 2,6 puta za kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule, 3,9 puta za dugoročne kredite s valutnom klauzulom poduzećima te 2,3 puta za dugoročne kredite s valutnom klauzulom za stanovništvo. U tih 20 godina doživjeli smo i “slučaj franak” koji je rezultirao arbitražnim procesom banaka protiv države koja je retroaktivno i bez socijalnih kriterija provela konvertiranje tih kredita u eurske, a možemo se nadati da smo svi zajedno kao društvo nešto naučili iz svih tih događaja. Tome se nadaju i u Hrvatskoj narodnoj banci, svjesni kako je sve aspekte “kamatne politike” teško jednostavno komunicirati prema javnosti jer iako se na prvi pogled čini da je “sve to s kamatama” jednostavno, čim se malo dublje uđe u tu problematiku, postaje jasno kako se u tu jednu riječ - kamata - slijeva sva političko-ekonomska kompleksnost na nacionalnoj i globalnoj razini.

Kretanje kamatnih stopa ovisi, kako ističu u HNB-u, o cijelom nizu čimbenika koji odražavaju ekonomske fundamente zemlje i okolnosti koje prevladavaju na međunarodnim financijskim tržištima. Među njima, napominju, najvažniji su rizik države u kojoj zajmoprimac i banka posluju, rizik zajmoprimca i troškovi izvora sredstava, a tome treba dodati i strukturu i intenzitet ponude i potražnje za kreditima. Uz to, na visinu kamatnih stopa utječu i regulatorni troškovi koje banka snosi radi zadovoljenja regulatornih zahtjeva, kao i troškovi poslovanja banke (operativni troškovi) i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu.

“Tijekom posljednjih dvadesetak godina (uz izuzetak razdoblja globalne financijske krize) u Hrvatskoj je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa banaka na kredite i depozite nefinancijskih poduzeća i stanovništva. To je odraz kretanja na međunarodnim financijskim tržištima, ali i pada cijene izvora financiranja banaka, jačanja konkurencije među domaćim bankama, nižih kamatnih marži, a od početka krize i smanjenja troška regulacije te ekspanzivnog usmjerenja monetarne politike HNB-a”, tvrde u središnjoj banci.

Rizičnost zemlje

Pritom posebno ističu kako je percepcija rizičnosti zemlje jedan od ključnih čimbenika koji je odredio dinamiku kamatnih stopa, posebice tijekom globalne financijske krize i nakon nje. Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je, pak, CDS premija (engl. Credit Default Swap), a tijekom financijske krize CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. dosegnula je 600 baznih bodova. Ipak, pokazuje analiza središnje banke, visoka likvidnost i rekordno niske kamatne stope na globalnom financijskom tržištu, a potom i oporavak domaće gospodarske aktivnosti i poboljšanje fiskalnih pokazatelja na domaćem tržištu pridonijeli su postupnom smanjenju CDS premije za Hrvatsku te je ona trenutačno na razini od oko 100 baznih bodova.

Poboljšanje percepcije rizičnosti zemlje zasigurno je, smatraju u HNB-u, pridonijelo smanjenju kamatnih stopa na kredite banaka privatnom sektoru. Kada je riječ o riziku zajmoprimca, bitnom elementu u formiranju kamatne stope, analitičari središnje banke navode kako komercijalne banke diferenciraju pojedine klijente unutar istog sektora, što se potvrđuje rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti u kojima banke iskazuju različito kretanje kamatnih marži za prosječno rizične i rizičnije kredite, pa se time i kamatna stopa na kredit razlikuje za prosječno rizičnog i rizičnijeg klijenta. Oporavak gospodarstva i povoljnija kretanja na tržištu rada odrazili su se, međutim, i na smanjenje kamatne marže za prosječno rizične klijente u sektoru poduzeća, ali i stanovništva.

Regulatorni trošak, pak, predstavlja dio ukupnog troška koji kreditne institucije moraju pokriti iz svojih prihoda, a odnosi se na regulatorne zahtjeve koje središnja banka propisuje bankama u obliku obveznih pričuva na izvore sredstava ili drugih likvidnosnih zahtjeva. U razdoblju prije krize središnja je banka povećavala regulatorni trošak u sklopu svog protucikličnog djelovanja, odnosno kako bi obuzdala prekomjeran rast kreditiranja, dok je nakon izbijanja krize HNB intenzivno smanjivao regulatorni trošak kako bi omogućio povoljnije uvjete financiranja na domaćem tržištu tijekom recesije. Tako je, primjerice, 2007. oko 30 posto ukupne imovine banaka bilo imobilizirano regulatornim zahtjevima HNB-a, da bi se do danas taj omjer spustio na oko 14 posto. Budući da je i regulatorni trošak jedna od komponenti koju banke uključuju u kamatnu stopu, i njegovo snižavanje je zasigurno pridonijelo padu kamatnih stopa na domaćem tržištu.

Politika HNB-a

Postupnom padu kamatnih stopa od 2010. do danas pogodovala je i ekspanzivna monetarna politika HNB-a koja se ogleda u održavanju visoke likvidnosti na domaćem financijskom tržištu, a koja je omogućila snižavanje troška financiranja domaćih sektora kod banaka i time posredno pridonijela oporavku kreditne i gospodarske aktivnosti. Kako bi se osigurali povoljniji uvjeti financiranja te potaknula konkurencija među bankama, HNB je uveo i informativnu listu ponude kredita svih banaka u Hrvatskoj, putem koje potrošači mogu usporediti uvjete za kredite koje banke imaju u svojoj ponudi.

Jednako tako banke koje nemaju fiksnu kamatnu stopu u ponudi kredita, moraju klijentu ponuditi informativnu listu banaka koje imaju takve kredite kako bi potrošač bio informiran o mogućnosti odabira kredita s fiksnom kamatnom stopom. Što se tiče očekivanih kretanja kamatnih stopa u srednjem roku, u središnjoj banci tvrde kako poboljšanje ekonomskih fundamenata i povoljna makroekonomska očekivanja (prije svega, očekivano daljnje smanjenje proračunskog manjka i javnog duga) upućuju na to da je moguć daljnji pad premije rizika države.

S druge strane, s obzirom na povijesno niske kamatne stope na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, očekivana promjena smjera monetarne politike ESB-a i početak podizanja njihove ključne kamatne stope mogli bi rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa i na domaćem financijskom tržištu. Naposljetku, iz HNB-a poručuju kako valja spomenuti da bi potencijalno uvođenje eura u Hrvatsku moglo pridonijeti smanjenju kamatnih stopa jer bi se s uvođenjem eura smanjio tečajni rizik kojem je Hrvatska danas izrazito izložena. Također, s ulaskom Hrvatske u europodručje znatno bi se smanjio i regulatorni trošak za banke, koji je trenutačno u Hrvatskoj visok zbog potrebe za ublažavanjem rizika koji proizlaze iz visoke kreditne i depozitne euroizacije, što bi također omogućilo pad kamatnih stopa.

Financijski rizik

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, rekao je kako se nada da su građani, ali i javni i privatni gospodarski sektor naučili nešto ih svih tih lekcija u posljednjih 20 godina, ali je jednako tako naglasio da se takve “pouke” brzo zaborave i da stalno trebamo raditi na financijskoj pismenosti društva na svim razinama. “Naučili smo da razine kamatnih stopa ovise ne samo o svim navedenim parametrima, nego i o otvorenosti društva u političkom i gospodarskom smislu, o tome koliko su građani i poduzetnici spremni na rizik, ali i da nekad nisu svjesni rizika u koji se upuštaju ni lokalnih i globalnih okolnosti koje mogu utjecati na kamatne politike. Ipak, mislim da polako kao društvo postajemo svjesni kompleksnosti financijskih i ekonomskih sustava i da ćemo to uvažavati u svakoj pojedinačnoj investicijsko-štednoj odluci”, zaključio je Šantić.

Devedesetih prosječna kamata na oročene depozite iznosila 9,75%, a danas 0,78 posto

Ako su devedesetih godina prošlog stoljeća i početkom ovog stoljeća kamate na aktivne kredite bile jako visoke, razloge za zadovoljstvo imali su štediše zbog velikih pasivnih kamata, iako je tada i inflacija bila veća. Naime, 1997. je prosječna kamata za oročene kunske depozite iznosila prosječno 9,75 posto, za oročene devizne depozite 6,76 posto, za kunske depozite po viđenju 1,88 posto, a za devizne depozite po viđenju 1,39 posto. U rujnu ove godine, pak, prosječna kamata na oročene kunske depozite je iznosila 0,78 posto, na oročene devizne depozite 0,38 posto, na kunske depozite po viđenju 0,08 posto, a na devizne depozite po viđenju 0,04 posto.

Brzi rast kredita i veći troškovi prepolovili kamatnu maržu između 2004. i 2009.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, svojedobno je u analizi utvrdio kako su kamatne stope na kredite kod hrvatskih banaka bilježile znatan pad u prošlom desetljeću sve do 2005. kada je riječ o kamatnim stopama na kredite poduzećima, odnosno do 2007. kada je riječ o kamatnim stopama na kredite stanovništvu. Kamatna marža u početku desetljeća, navodi Šonje, nije bilježila znatniji pad, tako da se početni pad kamatnih stopa može objasniti padom kamatnih stopa na depozite kod domaćih banaka i poboljšanim uvjetima financiranja na inozemnom tržištu. Od 2004. dolazi do zaoštravanja konkurencije, brzog rasta kredita i s njime povezanih manifestacija ekonomija obujma kroz rast troškovne efikasnosti, tako da je kamatna marža zabilježila znatan pad (gotovo se prepolovila) do minimuma na početku krize 2009. godine.

 

Pročitajte program koferencije!

Izdvajamo