Unatoč solidnom oporavku ekonomije, sudeći prema posljednjim podacima DZS-a, stanje zaposlenosti i dalje je prilično obeshrabrujuće. U studenome je bilo 1,363.925 zaposlenih, oko 13.200 manje nego u istom mjesecu godinu prije. Za razliku od 2017. godine, barem tako pokazuju podaci DZS-a, u 2016. je bilo otvoreno oko 53.000 novih radnih mjesta.
Tako bi se iz službenih podataka moglo zaključiti da se nakon kratkotrajnog buđenja tržišta rada Hrvatska opet vratila u situaciju da se više radnih mjesta zatvara nego otvara.
Pad u trgovini
Među sektorima koji su prednjačili u smanjenju radnih mjesta su trgovina u kojoj je u godinu dana gotovo četiri tisuće manje zaposlenih, ali manje je radnih mjesta i u industriji, građevinarstvu, bankama i osiguravajućim društvima, poslovanju s nekretninama... Više od tri tisuće ljudi radi manje i u javnoj upravi, ali valja reći da je godinu prije zaposlenost u državnim institucijama rasla za oko 6500.
Ipak, s obzirom na to da se posljednjih godina koriste različite metodologije u praćenju zaposlenosti, i dalje je teško sa sigurnošću reći što se doista događa na tržištu rada. Budući da se DZS oslanja na porezne (JOOP obrazac) podatke, mnogi smatraju da oni nisu dovoljno pouzdan pokazatelj stanja zaposlenosti, tim prije što je podložan velikim naknadnim revizijama.
Stoga se u HNB-u, primjerice, oslanjaju na podatke HZMO-a o broju osiguranika, a oni govore da ih je u rujnu bilo oko 1,493.000, što je oko 30.000 više nego godinu prije.
U 2016. godini broj osiguranika također je povećan za oko 27.000, što upućuje na to da su na tržištu rada ipak prisutni neki pozitivni trendovi. Međutim, ako je netko osiguranik, ne znači da je nužno i zaposlen, barem ne u Hrvatskoj.
Spasonosni turizam
Brojke pokazuju da je u Hrvatskoj i dalje oko 130 tisuća više osiguranika nego zaposlenih. Pretpostavlja se da je dio njih doista negdje i zaposlen, ali da veći broj ljudi nastoji ponajprije osigurati kontinuitet radnog staža. Među njima je i dio iseljene radne snage koja je posao našla u drugim zemljama. Na kraju, postoji i treća metodologija praćenja zaposlenosti, a to je anketa o radnoj snazi koja takvim smatra svakoga tko preko tjedna nešto radi, pa i u sivoj ekonomiji.
Prema preliminarnim podacima DZS-a, ona pokazuje da je u trećem ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba povećan za 54 tisuće u odnosu na tri ljetna mjeseca 2016. godine. S obzirom na još jednu rekordnu turističku sezonu, vrlo je vjerojatno osjetno povećan i broj zaposlenih. No, to samo upućuje na to da je značajniji rast zaposlenosti moguć samo u turističkoj sezoni i gospodarstvo sve više poprima sezonski karakter.
Utjecaj krize u Agrokoru
Ostaje vidjeti u kojoj će mjeri DZS revidirati posljednje podatke, ali ako se pokaže da je na kraju prošle godine doista radilo više od 10.000 ljudi manje nego na kraju 2016., kao jedan od razloga tome svakako se nameće kriza u Agrokoru. Tim prije što je oko četiri tisuće manje zaposlenih u trgovini. Prema procjenama HNB-a, restrukturiranje Agrokora u 2018. moglo bi donijeti otkaze za oko 6000 ljudi.
Premda u centralnoj banci očekuju da će se nešto sporijim tempom oporavak na tržištu rada nastaviti i u 2018., zasad malo toga upućuje na promjenu dosta nepovoljnih trendova. Ako ga i bude, oporavak zaposlenosti, čini se, bit će vrlo spor. To ujedno znači da će ostati i pritisak iseljavanja radne snage. Imajući u vidu Vladinu najavu da će ova godina biti “reformska”, možda se dogodi i neko pozitivno iznenađenje.