BITNE ZA EKOSUSTAV

U HRVATSKOJ IH JE 68 VRSTA, U BRITANIJI SAMO 27 Znanstvenici u prestižnom časopisu objavili rezultate koji nas svrstavaju na sam vrh staništa gujavica

CROPIX

Gliste

Međunarodna skupina znanstvenika, uključujući i dr. Davorku K. Hackenberger sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, objavila je u prestižnom časopisu Science prvu globalnu mapu biološke raznolikosti gujavica, koje kolokvijalno zovemo kišne gliste.

Gujavice su nepriznati junaci našeg planeta: neprimijećene ispod naših stopala usitnjavaju tlo i mrtvu tvar, recikliraju nužne hranjive tvari te premještaju zrak i vodu sve dublje u zemlju. Još je Charles Darwin u svojoj knjizi iz 1881. godine “Stvaranje biljnog komposta aktivnošću gujavica, s promatranjem njihovih navika” iznio tvrdnju da bez tih kolutićavaca život na kopnu, kakav danas poznajemo, ne bi bio moguć.

Značenje

- Iako se desetljećima o gujavicama govorilo kao o važnim čimbenicima ekologije tla, tek u posljednjih dvadesetak godina doista se spoznalo njihovo značenje. Promjene faune gujavica, tzv. lumbrikofaune, bilo u promjeni njihove brojnosti, bilo u promjeni sastava vrsta i promjeni raznolikosti, na nekom području bezuvjetno znače dalekosežne promjene u ukupnom ekološkom sustavu.

Osim u smislu zaštite prirode, poznavanje osobina lumbrikofaune važno je i u poljoprivredi i šumarstvu jer su one važan faktor koji utječe na način biljne proizvodnje - objasnila je dr. Davorka K. Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Istaknula je da su dosadašnja znanja o gujavicama bila fragmentirana po različitim časopisima i u raznim bazama podataka. - Mnogi zaključci su se donosili na temelju iskustva i spoznaje pojedinih znanstvenika koji nisu u njih mogli ugraditi spoznaje drugih jer im one nisu bile dostupne - dodala je dr. Hackenberger.

No, sada su znanstvenici prvi put mapirali gdje žive ti skromni beskralježnjaci i objedinili sva postojeća saznanja o njima. Projekt koji su vodili dr. Helen Philips i Nico Eisenahauser sa Sveučilišta u Leipzigu okupio je više od 140 znanstvenika koji su analizirali 6900 lokacija u 57 zemalja, uključujući Hrvatsku.

- Fauna gujavica na području Hrvatske iznimno je bogata. Primjerice, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 68 vrsta, od čega čak devet endemskih vrsta. Za usporedbu, faunu gujavica Velike Britanije čini samo 27, a faunu gujavica Mađarske 40 vrsta bez endema - rekla je dr. Hackneberger.

Osim podataka o rasprostranjenju gujavica na Zemlji u studiji su iznesene zanimljive činjenice koje su ili bile nepoznate ili se pak mislilo da su drukčije. Tako se ispostavilo da je biološka raznolikost gujavica znatno veća u umjerenim područjima nego što je to u tropima. Poseban doprinos ovom radu ogleda se i u poglavlju o utjecajima promjene klime na lumbrikofaunu, u kojem je izneseno, na temelju rezultata istraživanja, kako na nju više utječu temperatura i padaline nego vrsta tla.

Zaštita

- Paradoksalno je da više znamo o oceanima i rijekama nego o tlu po kojem hodamo. Tek je spoznaja o funkciji ovih životinja u ekologiji tla zbog kojih ih nazivaju ekološkim inženjerima tla, počelo više-manje plansko istraživanje u pojedinim zemljama. Gujavicama se bavim oko deset godina i što ih više istražujem, više ih poštujem kao oblike života kojem čovječanstvo treba biti posebno zahvalno - istaknula je dr. Hackenberger.

Voditelj studije dr. Nico Eisenhauer ističe da je potrebna promjena u shvaćanju zaštite bioraznolikosti, jer se trenutačno fascinantan život u tlu sasvim zanemaruje.

- Gujavice možda nemaju karizmu pande, ali su važne za funkcioniranje ekosustava - kaže Eisenhauer.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo