Ukupan broj platnih kartica u Hrvatskoj, debitnih i kreditnih, i dalje raste, pa ih je na kraju prošle godine bilo ukupno 8,8 milijuna, ili njih oko dva posto više nego godinu prije, rečeno je u ponedjeljak na međunarodnoj konferencije o čip karticama i plaćanju u financijskim i drugim uslugama SmartCard 2017.
Od ukupnog broja platnih kartica krajem prošle godine njih više od petine odnosno 22 posto su bile beskontaktne kartice, dok je krajem 2015. godine taj udio bio 19,2 posto. Po podacima koje je iznijela Zrinka Petroci iz Hrvatske narodne banke (HNB), od ukupnog broja platnih kartica njih oko 50 posto se koristi, 45 posto se ne koristi, dok je oko 5 posto kartica blokirano. Kartice nisu blokirane samo zbog ovrha, nego i zbog drugih zakonskih odredaba, primjerice u vezi s radom socijalne službe i dr., napomenula je.
Ukupna vrijednost nacionalnih kartičnih transakcija lani je iznosila 132 milijarde kuna, što je porast za 5,3 posto, dok je ukupan broj transakcija povećan za osam posto, na oko 379 milijuna transakcija.Oko 65 posto od svih transakcija odnosi se na kupovinu roba i usluga, a 27 posto na podizanje novca. No, gotovo je suprotna situacija kada je riječ o vrijednosti transakcija - 36 od ukupne vrijednosti svih transakcija odnosi na kupovinu roba i usluga, a čak 57 posto na podizanje gotovog novca.
Povećan broj transakcija s karticama inozemnih izdavatelja uočljiv je tijekom turističke sezone i u prosincu. U Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo 4543 bankomata, što je 2,8 posto više u odnosu na godinu prije. Najveći trend vidi se kod zamjene kontaktnih EFTPOS uređaja s kontaktno-beskontaktnim, kazala je Petroci, navodeći da je kontaktno-beskontaktnih uređaja 2014. bilo manje od 5000, a na kraju prošle godine 36.458, što je 37 posto od svih 106.081 EFTPOS uređaja.
Kako je istaknuto na skupu, u suradnji s Ministarstvom financija prikupljeni su i podaci iz procesa fiskalizacije, a iz dobivenih podataka je vidljivo da se sve više koriste platne kartice i broj transakcija raste. Što se tiče plaćanja gotovinom, iz podataka je vidljivo da gotovina kao instrument plaćanja pada, a prosječna vrijednost transakcije ostaje ista.
Na konferenciji SmartCard, koja se održava od 25. do 27. rujna, će oko 200 sudionika, među kojima su predstavnici banaka, gospodarstva i informatičkih tvrtki, raspravljati i o stanju i budućnosti tehnologije, sigurnosti, mobilnim plaćanjima, digitalnom bankarstvu i regulatornim pitanjima. Na konferenciji će biti riječi i o novinama u tehnologiji kartica, trendovima i raznolikoj budućoj primjeni smart kartica, njihovoj integraciji s mobilnim uređajima, itd.
Jedna od tema je i europska Directive on Payment Services (PSD2), koja će, kako je rečeno, promijeniti prirodu plaćanja i polažaj banaka u platnom ekosustavu. PSD2 se smatra pokretačem za nove tehnologije i usluge, jer otvara vrata za fleksibilne i inovativne sudionike na tržištu plaćanja, koji nude usluge koje trenutno ne postoje te definira nova pravila za pristup klijentskim računima propisujući bankama da otvore pristupne servise trećim stranama. Klijenti će odlučivati kome žele odobriti pristup podacima o svojim računima i iniciranje plaćanja, a banke će, kako bi zadržale svoj položaj u novoj PSD2 stvarnosti, morati prilagoditi svoje poslovne i operativne modele, rečeno je na skupu.