U jeku velikog skandala s otrovnim jajima koja su se prodavala u 15 europskih zemalja, Hong Kongu i Švicarskoj, oglasila se i tvrtka Biovega d.o.o., koja je na hrvatskom tržištu utrgovinama Bio&Bio prodavala eko jaja porijeklom iz Nizozemske, zemlje koja je najveći proizvođač jaja u svijetu.
Na policama hrvatskih trgovina Bio&Bio mogla su se naći jaja nizozemskog proizvođača Ekoplaza, no ona su povučena iz predostrožnosti, odnosno kako bi se izvršila provjera ekološkog statusa zbog eventualnog korištenja nedozvoljenih sredstava u ekološkoj proizvodnji, a ne zbog zdravstvene neispravnosti.
Loši uvjeti
“Vezano uz medijske napise o povlačenju jaja EKOPLAZA distributera iz Nizozemske, Udea B.V., očitujemo se da je tvrtka Biovega d.o.o. 1. 8. 2017. zaprimila obavijest distributera o predostrožnom povlačenju jaja s naznakom ‘najbolje upotrijebiti do 11/08/2017’, po kojoj smo promptno, u istom danu u kojem je primljena obavijest, reagirali i povukli jaja s tržišta”, stoji u priopćenju tvrtke Biovega. Dodaju da nalog za povlačenjem nije došao iz EU, nego je tvrtka postupila u skladu s pozitivnim propisima i etikom, stoga su odmah nakon povlačenja jaja s tržišta o tome obavijestili Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva i Hrvatsku agenciju za hranu.
Doznajemo da se radilo o 96 komada pakiranih jaja serije koja je dospjela na tržište, a potom su poslana na laboratorijsku analizu koja je pokazala da u uzorkovanim jajima nije pronađen sporni fipronil te da su jaja zdravstveno ispravna, štoviše sukladna kriterijima ekološkog uzgoja. Iz tvrtke su nam objasnili kako je domaća ponuda eko jaja deficitarna zbog loših uvjeta za proizvodnju, stoga se eko jaja uvoze. Eko oznaka objedinjuje hranu uzgojenu na tlu koje nije tretirano kemikalijama, kao ni usjev koji nije tretiran ni u jednom razdoblju rasta. Međutim, u Nizozemskoj zato kemikalijama tretiraju same kokoši.
Devet jaja
Kako je opasni fipronil, insekticid širokog spektra koji se koristi za borbu protiv buha, uši, krpelja, žohara i grinja, koji predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta, otrovao jaje? Je li fipronil otrovao kokoš ili jaje? Odgovore na ova pitanja potražili smo u Hrvatskom veterinarskom institutu.
- Fipronil ne ide kroz organizam kokoši, nego se apsorbira kroz poroznu ljusku jajeta. Na taj način jaje upija insekticid - objasnili su nam u Institutu. No kako je insekticid, čija upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi nije dopuštena, uopće dospio do ljuske jajeta?
- Pretpostavljamo da je za nizozemski slučaj kriva ljudska greška. Naime, iako je zabranjen, ljudi imaju praksu fipronilom često špricati nesilice zato što su one sklone tekutima, parazitima koji se hrane mrtvim stanicama kože i perja ili, pak, sisanjem krvi. To su vjerojatno napravili i u Nizozemskoj, samo su to učinili dok su kokoši bile na farmi i nesle pa je pesticid direktno došao u kontakt sa snesenim jajima - rekli su nam u Hrvatskom veterinarskom institutu. U Hrvatskoj agenciji za hranu kažu kako bi prema dosad najvećoj utvrđenoj količini fipronila u jajima odrasla osoba tjelesne težine oko 70 kilograma mogla u jednom danu mogla pojesti devet takvih jaja, a dijete težine desetak kilograma (u dobi od oko godinu do godinu i pol) moglo bi pojesti jedno jaje a da ne dođe do prekoračenja doze.
Veći rizik
“Sve ostale dosad utvrđene količine fipronila u jajima i mesu neće dovesti do prekoračivanja akutne referentne doze opasne po zdravlje. Čak ako i dođe do prekoračenja doze, ne znači da odmah dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, ali prema trenutačnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje nakon konzumacije kontaminiranih kokošjih jaja”, kažu u Agenciji.
Za djecu su rizična već i dva kontaminirana jaja u jednom danu
Što je fipronil?
Fipronil je insekticid širokog spektra koji se koristi za borbu protiv buha, uši, krpelja, žohara i grinja. Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi.
Koji je utjecaj fipronila na zdravlje ljudi?
Fipronil pokazuje akutnu toksičnost kod eksperimentalnih životinja kada se unese u organizam oralnim putem, kroz kožu ili udisanjem. Ne izaziva iritacije kože ili sluznice oka, niti izaziva alergiju na koži. U testovima koji su provedeni na miševima, štakorima, psima i zečevima, fipronil je djelovao na živčani sustav, ali kod odraslih životinja utjecaj je bio reverzibilan. Kod štakora je neurotoksičnost uočena kod podmlatka, nakon što je ova supstanca davana majkama. Kod štakora i miševa primijećen je i toksični utjecaj na jetru. Prema dosadašnjim spoznajama, fipronil nije klasificiran kao mutagen ili karcinogen.
Na temelju čega je napravljena procjena rizika za fipronil?
Njemački institut za procjenu rizika (BfR) napravio je procjenu štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil na temelju količina ove tvari izmjerene u kokošjim jajima i mesu, te povezanosti s prekoračivanjem akutne referentne doze (ARfD). ARfD je dobivena na temelju neurotoksičnih studija na štakorima, uz korekciju sa sigurnosnim faktorom 100. Vrijednost ARfD-a iznosi 0,009 mg/kg tjelesne mase. ARfD predstavlja količinu tvari po kilogramu tjelesne mase koja se može unijeti hranom tijekom jednog dana bez vidljivog rizika za konzumenta.
Što se događa u slučaju da se ARfD prekorači?
Prekoračenje ARfD-a ne znači da odmah dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, ali prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi nakon konzumacije kontaminiranih kokošjih jaja. Sigurnosni faktor između najviše doze u studijama na životinjama kod koje nije bilo štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil iznosi 100.
Postoji li rizik za zdravlje povezan s konzumacijom jaja ili mesa peradi zbog povećane količine fipronila u njima?
Prema prehrambenim navikama Nijemaca, ARfD nije prekoračen niti u jednoj dobnoj skupini, dok je prema europskim prehrambenim navikama prekoračen u slučaju djece kada iznosi 1,6 za kokošja jaja. To bi otprilike značilo da dijete čija je tjelesna masa 10 kg pojede u jednom danu 2 jajeta s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (u ovom slučaju najveća utvrđena količina u kokošjim jajima). Osim toga, izračunato je da najveća količina kod koje ne bi bilo zdravstvenog rizika ni za koju dobnu skupinu iznosi 0,72 mg/kg fipronila (ili suma fipronila i njegovih metabolita izraženih kao fipronil). Sve ostale, do sada utvrđene količine fipronila u jajima i mesu, neće dovesti do prekoračivanja ARfD-a.
Koje se najveće količine rezidua primjenjuju za jaja i meso peradi?
Najveće količine iznose 0,005 mg/kg, što predstavlja analitičku granicu detekcije s obzirom da se ovaj insekticid ne smije koristiti kod životinja koje se koriste za prehranu ljudi. Znači da se proizvodi koji prelaze ovu granicu ne bi smjeli nalaziti na tržištu.
Međutim kratkotrajna povećana izloženost ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta.