ULAGANJE U OBALU

U HRVATSKU STIŽE AMERIČKI TURISTIČKI LANAC? I Hyatt sad želi Kupare

    AUTOR:
    • Dragana Radusinović

  • OBJAVLJENO:
  • 20.08.2013. u 12:22

Zoran Kusalo/Damir Krajač/CROPIX

Ceste i putovi u Kuparima ne idu u koncesiju, što znači da se na tom području neće moći graditi zatvoreni turistički kompleks

Hyatt, američka turistička kompanija koja je lani ostvarila 3,95 milijardi dolara prihoda i 88 milijuna dolara neto dobiti, želi uložiti novac u gradnju turističkog kompleksa u Kuparima, potvrdio nam je izvor blizak Ministarstvu turizma, koje s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom priprema natječaj kojim će zemljište u Kuparima ponuditi u koncesiju.

Javi li se na natječaj, Hyattu, koji sa svojim hotelima i odmaralištima posluje na 492 lokacije u svijetu, to bi bio prvi dolazak u Hrvatsku. Uz tu američku kompaniju, interes za ulaganje u razrušene Kupare najavili su iz Azerbajdžana, pri čemu je riječ o državnom ulaganju iz fonda u kojem za investicije imaju 30 milijardi eura, te iz turske kompanije Rixos, koja u Dubrovniku ima hotel Libertas.

Još od proljeća interes za ulaganje u Kupare najavio je i Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, koji je za tu operaciju sklopio strateško partnerstvo s tvrtkama TUI Travel te Karisma Hotels & Resorts.

Natječu se i koncepcije

Nakon što je desetak puta najavljivan i otkazivan natječaj za davanje Kupara u koncesiju, ove jeseni, prema trenutačno dostupnim informacijama, trebao bi imati samo nekoliko osnovnih uvjeta, a investitori bi se za koncesiju trebali natjecati svojim idejama i turističkim konceptom koji bi u Kupare željeli dovesti. Traži se investicija veća od 200 milijuna eura u smještaj na razini 4+ ili više zvjezdica, a u koncesiju se daje zemljište na najvjerojatnije 99 godina.

Investitor će natječajem dobiti pravo gradnje na državnom zemljištu, a nakon isteka 99 godina svi sagrađeni objekti trebali bi biti u vlasništvu države.

U koncesiju ne idu ceste i putevi u Kuparima, što znači da se na tom području neće moći graditi zatvoreni turistički kompleks, odnosno u Kupare i na tamošenje plaže moći će dolaziti stanovnici i svi ostali turisti smješteni bilo gdje drugdje. Koncesijska naknada izračunat će se kao postotak od vrijednosti zemljišta nakon što je procijeni Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Moguća je naknada od jedan do tri posto vrijednosti zemljišta.

Cilj: produljenje sezone

Potencijalni investitor u Kupare ograničen je prostornim planom općine Župa dubrovačka, koji je trenutačno u izmjenama jer je prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije smanjio broj ležajeva koje je moguće smjestiti u Kuparima na 1500 u zoni Kupari I.

Riječ je prostoru u centru Kupara od 15 hektara, gdje se nalazi hotel Grand zaštićen kao kulturno dobro i jedini koji se ne smije rušiti, nego ga investitor mora obnoviti. Hotele Goričan I i Goričan II te hotele Pelegrin i Kupari moći će srušiti, pri čemu je sigurno jedino rušenje hotela Kupari kojem je nakon rata početkom devedesetih narušena statika.

Osim tih pet hotela, investitorima će na istom natječaju biti ponuđena i zona Kupari IV, koja se prostire na 12 hektara i nalazi se između centra Kupara i vojno-rezidencijalnog kompleksa s državnim vilama. Na tom prostoru postoji samo cesta, a prostornim je planom određeno da se mogu sagraditi turistički objekti sa 800 ležajeva, što smještajne kapacitete Kupara ograničava na 2300 kreveta za turiste.

Država za Kupare od investitora traži da se orijentiraju na neku turističku nišu za koju mogu dokazati da će najbolje pridonijeti razvoju turizma i produljiti sezonu na lipanj i rujan.

Arhitektonski oblik budućih hotela još nije definiran.

Izdvajamo