Filipa Burul, studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta, rođena u Kaštel Kambelovcu, u sklopu natječaja “Student DIGI Award” osvojila je 30 tisuća kuna nagrade iz nagradnog fonda od 50 tisuća kuna.
Osmislila je aplikaciju CroCot kojom će poljoprivrednici, putem pametnih telefona, moći raspoznavati vrstu korova u svojim usjevima i dobiti podatak kojim ga herbicidom suzbiti. Kako nam je otkrila, novac od osvojene nagrade utrošit će na daljnji razvoj svoje ideje, a aplikaciju bi poljoprivrednici na svojim telefonima mogli imati do kraja godine.
Herbologija
- Novac ću sigurno iskoristiti da se aktivnije bacim u prikupljanje podataka jer mi je cilj napraviti cijelu bazu svih korova s kojima se poljoprivrednici mogu susresti. Herbologija je, mnogi ne znaju, veliko i kompleksno područje s kojim, nažalost, malo znanstvenika želi imati posla. Za to će mi trebati i oprema za snimanje i fotografiranje koju nemam, a cilj mi je povezati se s programerima ili programerskom agencijom koja bi mi pomogla oko aplikacije - odgovara nam još uvijek uzbuđena Filipa koja trenutačno piše diplomski rad na odjelu za herbologiju. Nakon završenog fakulteta planira naći posao u struci, a poslije možda otvoriti i svoj OPG. Hoće li to biti u rodnim Kaštelima, kaže da ne zna, ali zanima je i mediteranska poljoprivreda.
- Htjela bih se možda vratiti u Kaštel Kambelovac i pomoći malobrojnim kolegama agronomima. Inače, svi su oni iznenađeni da jedna cura odavde radi na mobilnoj aplikaciji u poljoprivredi. I sestre mi sada žele studirati agronomiju jer su shvatile da se mogu spojiti informatika i poljoprivreda. Sada znaju da to nije samo zemlja i kopanje, da tu ima puno više - otkriva nam.
Novi trend
Naime, novi trend u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim granama, jest digitalizacija. Zato je Filipa, uz podršku svoje mentorice Klare Burić, profesorice na Zavodu za herbologiju, još prošle godine počela razvijati aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova CroCot.
- Korovi su stalni problem poljoprivrednika. Jako su klijavi, što znači da u zemlji mogu biti godinama i čekati priliku. Nemoguće je znati da su tamo. Osim što sjemenke mogu biti u tlu, lako ih je prenijeti vjetrom, gumama traktora, cipelama, a nerijetko ga prenesu i životinje - govori.
Filipa Burul
Da bi aplikacija funkcionirala potrebno je prvo napuniti bazu podataka s fotografijama svih vrsta korova koji se kod nas javljaju. Filipa će, kako je najavila, kupiti opremu i sama puniti bazu. Upozorava, međutim, da je herbologija, a posebno korovi jako široko područje i za to treba dosta vremena. Nakon toga poljoprivrednik bi kamerom na mobitelu mogao uslikati korov u ranoj fazi razvoja, a sustav ga, na temelju prikupljene baze fotografija, a onda analizom slike, odnosno boje, dužine i širine listova i ostalih morfoloških svojstava biljke, prepoznaje i predlaže kojim ga herbicidom najefikasnije suzbiti i u kojoj količini. Rješenje je to, veli, koje stvara ekonomsku i ekološku korist jer bi se u nekim slučajevima mogla koristiti tek polovica trenutačno propisane doze herbicida.
- Aplikacija će biti povezana s bazom podataka, što će omogućiti da se nakon determinacija vrste korova iz baze podataka ‘povuče’ optimalno rješenje, odnosno pravilno odabere herbicid u skladu s njegovom zakonski registriranom namjenom. Te bi informacije poljoprivrednik, bez aplikacije, morao samostalno tražiti u Glasilu biljne zaštite s pregledom sredstava za tekuću godinu - objašnjava.
Poljoprivrednici danas već procvale vrste korova, a to mogu biti različite nekulturne biljke, mak, maslačak, čičak, suzbijaju jednom vrstom herbicida, i to u velikim količinama. Činjenica je, pak, da nisu svi herbicidi primjereni za sve korove. Kako kaže Filipa, imamo 190 različitih vrsta s različitim spektrom djelovanja. Takvo korištenje herbicida, naravno, nije dobro za zemlju, a nije ni efikasno jer korovi vrlo brzu stvaraju rezistentnost. Primjer takvog korova je ambrozija. Biljka koja mnogima uzrokuje alergijske reakcije raširena je i otporna, među ostalim, i zbog pogrešne upotrebe herbicida.
- Herbicidi imaju lošu reputaciju, ali moramo ih koristiti, zasad nemamo izbora. Međutim, mora se voditi računa o pravilnoj primjeni. Aplikacijom se korov prepoznaje u fazi kotiledona. Tada je najranjiviji i moguće ga je suzbiti vrlo malom količinom ciljanog herbicida - govori.
Transfer znanja
Biljke u ranoj fazi razvoja, naime, izgledaju posve drugačije od procvale biljke i gotovo je nemoguće, bez velikog iskustva, znati o kojem se korovu radi.
- Primjerice, problem s kojim se poljoprivrednici često susreću jest onaj maka u soji. Takve biljke možda nekome lijepo izgledaju, ali one se zapravo natječu s biljkama koje pokušavamo uzgojiti. Za prostor, za vodu, često ih zasjene i uguše. Kotiledon maka je izgledom neusporediv s procvalom biljkom crvenih latica - pojašnjava.
Osim poljoprivrednika, malih i velikih, korisnici aplikacije mogle bi biti i poljoprivredne udruge, zadruge i organizacije poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne apoteke kao distributeri pesticida. Uz to, navodi, koristilo bi to i srednjim školama i fakultetima vezanima uz poljoprivredu ili proizvodnju hrane. Prema njezinim riječima, transfer znanja između fakulteta i prakse još je vrlo slab.
- Nadam se da bi aplikacija jednog dana mogla biti otvorena platforma na kojoj bi se na isti način obradili i insekticidi ili fungicidi, ukratko mjesto na kojem se brzo mogu naći svi oblici zaštite od svih štetnika. Ipak, zasad je korištenje herbicida, u odnosu na ostala sredstva, dominantno sredstvo zaštite, čak 46 posto. U budućnosti, nadam se, aplikacija bi mogla nuditi i neka nekemijska rješenja u borbi protiv korova - zaključuje mlada agronomka.
