Kad se s drugog kata stambene zgrade na zagrebačkoj Novoj Vesi u utorak navečer cijeli balkon srušio na tlo, bila je prava sreća što nitko od stanara ili prolaznika nije nastradao.
Kako smo prekjučer izvijestili, vlasnik balkona koji u kobno vrijeme nije bio kod kuće je Ivica Krajač, 80-godišnji ugledni kompozitor, pjevač, tekstopisac te redatelj, ali i utemeljitelj čuvenog kvarteta 4M.
Riječ je o jednoj od najstarijih kuća u metropoli, sagrađenoj 1893. godine, a kao uzrok rušenja balkona iz GSKG-a, koji upravlja zgradom, navode nestručnu izvedbu prilikom dogradnje koja je bila oko 1966. godine, kada je nadograđen drugi kat zgrade na kojemu se nalazi stan sa spornim balkonom.
Sigurnost
- Prema grubim procjenama, šteta ne prelazi više od 25.000 kuna, a troškovi će se financirati iz sredstava zajedničke pričuve - rekli su nam iz GSKG-a te dodali kako od 2004. godine, otkad upravljaju zgradom, suvlasnici nisu iskazivali interes za uređenje pročelja, niti je, ističu, vizualnim pregledom objekta bilo moguće ovako što predvidjeti.
I neki od stanara na Novoj Vesi priznali su u utorak kako je netko od njih za obnovu, a netko protiv, pa se nikako nisu mogli dogovoriti oko uređenja fasade. Upravo je to, naime, jedan od glavnih razloga zašto i dalje gledamo na tisuće derutnih fasada diljem grada, pogotovo u samome središtu.
- U centru grada većinom živi starije stanovništvo koje je uglavnom slabije platežne moći i ne žele pristati na povećanje pričuve kako bi im se obnovila fasada. A neki od tih objekata opasni su po život prolaznika. Mislim da bi u takvim slučajevima upravitelji zgrade trebali privoljeti stanare jer je to njihova odgovornost. Odnosno, treba razraditi zakon na takav način da upravitelji to mogu napraviti - istaknuo je građevinski vještak Žarko Željko.
zgrada na križanju Ilice i Čanićeve čeka na obnovu
Ilica 138 čeka na obnovu
Klaićeva 14 čeka na obnovu
Britanski trg 5 uskoro će dobiti skele za obnovu fasade
Sustav kazni
Naveo je primjer Nizozemske ili Njemačke gdje se stanari i upravitelji zgrade novčano kazne ako ne saniraju oronulo pročelje u roku koji im određuje gradska vlast.
- Prisilno se radi sanacija fasada. No sistem kazni, očito, kod nas ne može funkcionirati jer ljudi nemaju novca - dodaje Željko.
Osim što pružaju ružnu sliku grada, neke neodržavane fasade imaju različite ukrase i kipove koji, također, izgledaju zastrašujuće i oronulo, a nekoliko su puta i pali na ulice.
Bandićev projekt: Proces je usporen jer nema dovoljno novca i radne snage Projekt obnove i zaštite fasada najveći je projekt u povijesti ovoga grada jer ćemo za deset godina obnoviti pet tisuća fasada i vratiti Zagrebu stari sjaj, najavio je prije točno godinu dana gradonačelnik Milan Bandić. Nazvao je to svojevrsnim zagrebačkim “New Dealom” i obećao kako će Grad s 80 posto sufinancirati ulična i sa 60 posto dvorišna pročelja. U međuvremenu je za listu prioriteta sufinanciranja obnove fasada prema provedenom Javnom pozivu pristiglo više od 3700 prijava, ali osjetnog pomaka nema. Uništene zgrade, koje su i potencijalno opasne za prolaznike, visoko su na listi za što hitniju obnovu. No većina od prioritetnih 50-ak zgrada koje su se prijavile i prikupile svu potrebnu dokumentaciju još je u tijeku javne nabave, a samo je mali dio obavijen skelama, iako su neki radovi trebali već biti gotovi. Naime, kako smo u veljači ove godine pisali, tijekom prvih postupaka javne nabave primijećeno je da projektanti koji za suvlasnike predviđaju cijenu radova i izvedbe u nekim su ih slučajevima procijenili nižima nego što je realno. Grad je predvidio dvije milijarde kuna za pet tisuća fasada, zbog čega bi zaposlio i deset tisuća radnika iz građevinske operative na rok od 8 do 10 godina, no upravo je nedostatak radne snage jedan od razloga što je cijeli proces obnove pročelja usporen.