STUDIJA

'U ZAGREBU ĆE BITI KAO U TEKSASU' Na pomolu šokantne promjene klime, za samo 30 godina naša metropola imat će suptropske uvjete!

Profimedia, Reuters, CROPIX

Dallas odlikuje vlažna suptropska klima. U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3, a ljeti bi bila viša i za 7,3 Celzijevih stupnjeva

Naraste li globalna temperatura na Zemlji za dva Celzijeva stupnja do 2050. godine, klimatske prilike u Zagrebu bit će slične onima koje sada vladaju u teksaškom gradu Dallasu, pokazala je studija objavljena u časopisu Plos One. Znanstvenici pod vodstvom Toma Crowthera sa Švicarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) u Zürichu u svojoj su studiji obuhvatili 520 velikih svjetskih gradova.

- Naša studija pokazuje da će se 77 posto gradova suočiti s frapantnim klimatskim promjenama, a 22 posto gradova iskusit će uvjete kakvi danas ne postoje u velikim gradovima - izjavio je Tom Crowther, utemeljitelj Crowther Laba na ETH.

Politikanti

Studija Crowtherova tima pokazuje da će u Europi i ljeto i zima do 2050. godine biti znatno topliji, s prosječnim porastom od 3,5 i 4,7 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s 2000. Tako bi klima u Londonu 2050. mogla nalikovati sadašnjoj u Barceloni, u Madridu bi bilo kao u Marrakechu, a u Stockholmu kao u Budimpešti. Nadalje, klimatski uvjeti u Parizu sličili bi onima koji danas vladaju u australskoj prijestolnici Canberri, u Beču bi bilo kao u Skoplju, a u Oslu kao u Zagrebu.

Naš glavni grad bi do 2050. godine mogao imati klimatske uvjete kao Dallas koji danas odlikuje vlažna suptropska klima s blagim zimama i vrućim ljetima. U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3 Celzijeva stupnja, dok bi ljeti temperatura bila viša i za 7,3 Celzijeva stupnja nego sada. I gradovi u našem okruženju suočit će se s dramatičnim promjenama. Tako bi temperatura u Ljubljani mogla narasti u prosjeku za 3,5 Celzijevih stupnjeva, dok bi taj rast ljeti bio čak osam Celzijevih stupnjeva što je i najveći porast zabilježen u studiji.

- Ovo je vrlo potreban i, nažalost, jako zabrinjavajući članak koji bi trebali pročitati svi političari, čak i politikanti. Takve informacije trebale bi otrijezniti svjetske magnate i političare da se počnu baviti univerzalnim problemom aktualnih klimatskih promjena - rekao je prof. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

- Slažem se s više od 50 posto iznesenih podataka i usporedbi u članku: neke od preostalih procjena djelomice bih umanjio, ali neke bih čak i pojačao. U tim projekcijama, točnije ilustracijama, nedostaju još finije simulacije strujanja u oceanima i morima te profinjenija hidrologija i detalji promjena u tlu. Onda sve to treba još temeljitije povezati s atmosferom, ledenim pokrovom, a na tome se radi, to je proces - naglasio je prof. Grisogono.

 

Pariški sporazum

Slično misli i dr. Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

- Ovo istraživanje donekle simplificira manifestaciju klimatskih promjena jer klima nije određena samo istraženim varijablama, nego postoji mnogo varijabli koje nisu uzete u obzir: primjerice, prilagođenost gradova na klimatske promjene, koja je vrlo različita za različite gradove i države. Izražene oborine u pametnim gradovima neće stvarati značajnu štetu, dok će u nekim drugima imati značajan utjecaj. Isto tako, obalni gradovi su pod utjecajem porasta razine mora, koji nije odrednica gradova u unutrašnjosti.

Prema tome, buduća klima Londona nikad neće biti ekvivalentna sadašnjoj klimi Barcelone jer će sjeverna Europa imati drukčije trendove u pojedinim klimatskim varijablama, primjerice porast oborina. No, u smislu temperature zraka trendovi su takvi. To se odnosi i na usporedbu Zagreba i Dallasa - rekao je Vilibić.

- Klimatske promjene značajno će utjecati na gradove, a time i na globalne trendove u ljudskim djelatnostima, ekonomiji, sigurnosti, poljoprivredi itd. Stoga je već danas potrebno implementirati mjere koje će pomoći ublažavanju posljedica klimatskih promjena. To je ono što u Hrvatskoj možemo činiti, iako trenutačno baš i ne činimo. Štoviše, idemo u suprotnom smjeru: dovoljno je vidjeti na koji se način provodi urbanizacija obalnih područja - zaključio je Vilibić.

Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine predviđa poduzimanje mjera kako bi se zagrijavanje do kraja ovog stoljeća zadržalo ispod dva Celzijeva stupnja, s tim da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva. No, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u listopadu prošle godine objavio je dramatičan izvještaj koji pokazuje da ćemo sa sadašnjom brzinom globalnog zagrijavanja rast od 1,5 Celzijevih stupnjeva dostići već poslije 2030. godine.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo