STUDIJA

'U ZAGREBU ĆE BITI KAO U TEKSASU' Na pomolu šokantne promjene klime, za samo 30 godina naša metropola imat će suptropske uvjete!

Profimedia, Reuters, CROPIX

Dallas odlikuje vlažna suptropska klima. U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3, a ljeti bi bila viša i za 7,3 Celzijevih stupnjeva

Naraste li globalna temperatura na Zemlji za dva Celzijeva stupnja do 2050. godine, klimatske prilike u Zagrebu bit će slične onima koje sada vladaju u teksaškom gradu Dallasu, pokazala je studija objavljena u časopisu Plos One. Znanstvenici pod vodstvom Toma Crowthera sa Švicarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) u Zürichu u svojoj su studiji obuhvatili 520 velikih svjetskih gradova.

- Naša studija pokazuje da će se 77 posto gradova suočiti s frapantnim klimatskim promjenama, a 22 posto gradova iskusit će uvjete kakvi danas ne postoje u velikim gradovima - izjavio je Tom Crowther, utemeljitelj Crowther Laba na ETH.

Politikanti

Studija Crowtherova tima pokazuje da će u Europi i ljeto i zima do 2050. godine biti znatno topliji, s prosječnim porastom od 3,5 i 4,7 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s 2000. Tako bi klima u Londonu 2050. mogla nalikovati sadašnjoj u Barceloni, u Madridu bi bilo kao u Marrakechu, a u Stockholmu kao u Budimpešti. Nadalje, klimatski uvjeti u Parizu sličili bi onima koji danas vladaju u australskoj prijestolnici Canberri, u Beču bi bilo kao u Skoplju, a u Oslu kao u Zagrebu.

Naš glavni grad bi do 2050. godine mogao imati klimatske uvjete kao Dallas koji danas odlikuje vlažna suptropska klima s blagim zimama i vrućim ljetima. U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3 Celzijeva stupnja, dok bi ljeti temperatura bila viša i za 7,3 Celzijeva stupnja nego sada. I gradovi u našem okruženju suočit će se s dramatičnim promjenama. Tako bi temperatura u Ljubljani mogla narasti u prosjeku za 3,5 Celzijevih stupnjeva, dok bi taj rast ljeti bio čak osam Celzijevih stupnjeva što je i najveći porast zabilježen u studiji.

- Ovo je vrlo potreban i, nažalost, jako zabrinjavajući članak koji bi trebali pročitati svi političari, čak i politikanti. Takve informacije trebale bi otrijezniti svjetske magnate i političare da se počnu baviti univerzalnim problemom aktualnih klimatskih promjena - rekao je prof. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

- Slažem se s više od 50 posto iznesenih podataka i usporedbi u članku: neke od preostalih procjena djelomice bih umanjio, ali neke bih čak i pojačao. U tim projekcijama, točnije ilustracijama, nedostaju još finije simulacije strujanja u oceanima i morima te profinjenija hidrologija i detalji promjena u tlu. Onda sve to treba još temeljitije povezati s atmosferom, ledenim pokrovom, a na tome se radi, to je proces - naglasio je prof. Grisogono.

 

Pariški sporazum

Slično misli i dr. Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

- Ovo istraživanje donekle simplificira manifestaciju klimatskih promjena jer klima nije određena samo istraženim varijablama, nego postoji mnogo varijabli koje nisu uzete u obzir: primjerice, prilagođenost gradova na klimatske promjene, koja je vrlo različita za različite gradove i države. Izražene oborine u pametnim gradovima neće stvarati značajnu štetu, dok će u nekim drugima imati značajan utjecaj. Isto tako, obalni gradovi su pod utjecajem porasta razine mora, koji nije odrednica gradova u unutrašnjosti.

Prema tome, buduća klima Londona nikad neće biti ekvivalentna sadašnjoj klimi Barcelone jer će sjeverna Europa imati drukčije trendove u pojedinim klimatskim varijablama, primjerice porast oborina. No, u smislu temperature zraka trendovi su takvi. To se odnosi i na usporedbu Zagreba i Dallasa - rekao je Vilibić.

- Klimatske promjene značajno će utjecati na gradove, a time i na globalne trendove u ljudskim djelatnostima, ekonomiji, sigurnosti, poljoprivredi itd. Stoga je već danas potrebno implementirati mjere koje će pomoći ublažavanju posljedica klimatskih promjena. To je ono što u Hrvatskoj možemo činiti, iako trenutačno baš i ne činimo. Štoviše, idemo u suprotnom smjeru: dovoljno je vidjeti na koji se način provodi urbanizacija obalnih područja - zaključio je Vilibić.

Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine predviđa poduzimanje mjera kako bi se zagrijavanje do kraja ovog stoljeća zadržalo ispod dva Celzijeva stupnja, s tim da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva. No, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u listopadu prošle godine objavio je dramatičan izvještaj koji pokazuje da ćemo sa sadašnjom brzinom globalnog zagrijavanja rast od 1,5 Celzijevih stupnjeva dostići već poslije 2030. godine.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo