Ukidanje međustope PDV-a u turizmu u Hrvatskoj u sljedećih 15 godina smanjit će broj novosagrađenih hotela za 200, a privreda će ostati osiromašena za 10, 12 milijardi kuna sektorskih investicija.
Osim toga, činjenica da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa PDV-a na Mediteranu utjecat će na 7500 manje zaposlenih te 8,5 milijardi kuna, odnosno 15 posto manje ostvarene bruto dodane vrijednosti, također u sljedeće desetljeće i pol.
Tako se, otprilike, mogu sažeti zaključci studije 'Analiza utjecaja stope PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva Hrvatske' koja je jučer predstavljena u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Porezna evazija
Studija, koju su provele tvrtka HD Consulting, Proficiscor i Sveučilište Jurja Dobrile, na stotinjak stranica analizira ekonomske i fiskalne učinke koje ukidanje međustope PDV-a očekivano može imati na hrvatski turizam u sljedećih petnaestak godina, i to temeljeći ih na četiri scenarija: na stopi PDV-a na smještaj od 13 posto, stopi od 10 posto, stopi od osam posto i postojećoj od 25 posto.
Kako se objašnjava u analizi, u izradi projekcija za svaki od scenarija autori studije koristili su setove pretpostavki za razdoblje od 2017. do 2021. godine o godišnjim stopama promjene noćenja, cijeni smještaja, rastu troškova poslovanja i zaposlenih, a u izračune je uračunata i potencijalna porezna evazija.
Naime, autori pretpostavljaju da će zbog povećanja PDV-a u sljedećih 15 godina doći do 5-postotne porezne evazije ukupnog fiskalnog prihoda na smještaj i 10-postotnog fiskalnog prihoda u ugostiteljstvu, što autore navodi na zaključak da će od 2019. godine, po ovim novim, višim stopama PDV-a država uprihoditi manje nego po stopama iz 2016. godine.
Također, autori navode da bi Hrvatska do 2030. godine mogla izgubiti više od 2,5 milijardi eura potencijalnih turističkih investicija, a što u sljedećih 15 godina zapravo znači više od 80.000 kreveta visokokvalitetnog smještaja manje.
Međustopa PDV-a
Autori potom pokušavaju dokazati i da se na temelju poslovnih rezultata kompanija iz povijesti najbolje vidi da je turizam dobro poslovao, uglavnom u godinama u kojima je za taj sektor vrijedila beneficirana porezna politika.
Od 1996. godine naovamo pozitivne razlike prihoda i rashoda turističkih kompanija zabilježene su samo u pet godina, od čega je tri bilo u vrijeme godina s beneficiranom poreznom politikom, a prosječne godišnje stope rasta također su najvišima zabilježene u razdoblju od 2013. do 2016. godine, kad je vrijedila međustopa.
Ipak, ne može se ne primijetiti kako studija nije zabilježila stvarne učinke koje je na hrvatski turizam imalo ukidanje međustope PDV-a u 2017. godini, nego se cijela temelji na pretpostavljenim scenarijima.
U studiji se ne barata podacima o konkretnim učincima koje je ukidanje međustope imalo na proračun pa tako nigdje nije moguće pročitati podatke, na primjer, o stvarno postignutim prihodima od PDV-a u segmentu ugostiteljstva i smještaja.
Efekt na plaće
“Razlog je u činjenici da od Porezne uprave, zbog nekih njihovih informatičkih problema, nismo mogli dobiti tu informaciju”, rekao je Branko Bogunović iz HD Consultinga.
Osim toga, studija na jednom mjestu izričito spominje i da će ukidanje međustope PDV-a imati efekt na smanjenje plaća radnika, iako je većina domaćih kompanija baš ovaj tjedan pokazala kako povećava plaće svojih djelatnika, i to zahvaljujući poreznom rasterećenju koje su dobili izmjenama Zakona o porezu na dohodak.
Potpredsjednik HGK za turizam Josip Zaher rekao je da su podatke iz studije već predstavili ministrima Zdravku Mariću i Martini Dalić i da nisu dobili odbijenicu na prijedlog da se opet razmisli o vraćanju međustope, ali je zato predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović napomenuo da nakon razgovora s ministrima nije ostao toliko optimističan kao Zaher.