PROMJENE GUP-a

UDAR NA NAJVAŽNIJU ULICU NAŠE ARHITEKTURE: RUŠI SE REMEK-DJELO U VUKOVARSKOJ U ZAGREBU Na pomolu devastacija ulice vrhunskih modernističkih ostvarenja

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.03.2017. u 17:23

Ranko Šuvar / Hanza Media

Paviljon Croatia Lloyd

Koncept Vukovarske ulice i u svijetu je jedinstven zbog skladne kombinacije malih paviljona u pješačkom pojasu i više stambene gradnje u drugom planu

Područje početka Vukovarske ulice, njezina zapadnog dijela kao povijesno iznimno značajne zone grada, mjesto na kojem su 50-ih godina gradili najbolji hrvatski arhitekti tog vremena, i to po visokim standardima planiranja grada, moglo bi uskoro biti devastirano.

Sustavni je proces degradiranja ove zone grada počeo još 2011. godine, najprije ukidanjem zaštite uoči početka rada na izmjenama zagrebačkog GUP-a. Kulminirao je početkom ove godine, kada je Grad Zagreb verificirao po mnogima kontroverzni program za izradu natječaja za izgradnju poslovnog nebodera na mjestu sadašnjeg paviljona Croatia Lloyd, autorskog djela arhitekta Božidara Rašice, u Ulici grada Vukovara 62.

Naš sugovornik, arhitekt Vedran Ivanković, docent i doktor znanosti s Katedre za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, objašnjava sporni proces koji je u ugrozu doveo jedan iznimno vrijedan urbanistički sklop iz razdoblja modernizma. Ivanković je doktorirao na temi “Ulica grada Vukovara i modene vizije Zagreba u 20. stoljeću”.

Cjelina

Prostorne granice kulturnog dobra: ‘’Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb’’ - Z-1525, prema Izvodu iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 4/2004 obuhvaćale su zapadni dio Ulice grada Vukovara kao iznimno vrijedan urbanistički sklop.

- GUP-om iz 2009. godine Ulica grada Vukovara bila je u obuhvatu povijesne graditeljske cjeline grad Zagreb i na nju su se primjenjivale mjere zaštite. Međutim, prema rješenju iz 2011. godine u Izvodu iz Registra kulturnih dobara RH, neposredno prije donošenja Odluke o izradi izmjena zagrebačkog GUP-a, zapadni je dio Ulice grada Vukovara izbačen iz obuhvata zaštite - ističe V. Ivanković.

To je bio, dodaje Ivanković, početak devastacije atraktivnog i sačuvanog modernističkog gradskog prostora. Izmjenama i dopunama GUP-a iz 2013. zapadni dio Ulice grada Vukovara tako više nije pod zaštitom. To je Gradu omogućilo daljnje korake koji su doveli do aktualne verifikacije Programa za natječaj za izgradnju poslovnog nebodera na mjestu sadašnjeg paviljona Croatia Lloyd, koju je konačnim usvajanjem Izmjena i dopuna GUP-a od 4. siječnja ove godine bilo moguće i formalno provesti jer je prema urbanom pravilu zapadni dio Ulice grada Vukovara, nekad zaštićen, sada proglašen “zonom visoke izgradnje”.

Javna rasprava

Međutim, taj program za natječaj koji je odobrio Grad Zagreb, kaže Vedran Ivanković, nije čak usklađen s novim GUP-om ni sa svim zakonskim propozicijama. Primjerice, u programu je odobren koeficijent izgrađenosti nadzemnih etaža 5,0, koji ne smije biti iznad 3,5 osim u iznimnim slučajevima, kada se mora raditi provedbeni urbanistički plan koji bi eventualno mogao dokazati da je koeficijent veći od 3,5 opravdan. U tom bi se slučaju u proceduri izrade morala naći i javna rasprava.

Tvrtka Stimar d.o.o., analizirajući mogućnost gradnje višekatnice na mjestu paviljona Croatia Lloyds u Ulici grada Vukovara 62 u vlasništvu grupe Adris (Croatia osiguranje), navela je samo da bi gradnja nebodera na tom mjestu mogla eventualno smetati susjednoj zgradi koja je kulturno dobro, a pritom nije uopće u pitanje dovedeno rušenje samog paviljona Croatia Lloyda. Taj je paviljon sagrađen početkom 60-ih kao paviljon Jadran filma, čiji je autor, Božidar Rašica, bio i slikar, urbanist i scenograf - jedan od ključnih protagonista hrvatske moderne arhitekture. Iz odgovora Gradskog zavoda za zaštitu spomenika tvrtki Stimar d.o.o. u vezi s gradnjom na tom području može se iščitati da je zona zaštite početka Vukovarske ulice kao urbanističke cjeline nestala te se niska kuća Lloyda koja nije pojedinačno kulturno dobro može rušiti i ne štiti je više ni kakva-takva zaštita kao vrijedne cjeline grada. No, baš se u njoj, upozoravaju stručnjaci, krije tajna smisla urbanizma čitave te poznate ulice i njezina donedavno zaštićenog koncepta. Kada je Ulica grada Vukovara planski osmišljena, zamišljen je bio i niz paviljona niskih zgrada u prvom redu do ceste, a iza glomazni stambenjaci.

- To je bio u svijetu jedinstven koncept koji polazi od skladne kombinacije proporcija malih paviljona u pješačkom pojasu Ulice grada Vukovara i više izgradnje u drugom planu, što predstavlja temeljno obilježje modernog urbanizma na jedinstven i u ovom primjeru vrlo specifičan hrvatski način - kaže Vedran Ivanković, koji za svoj istup u obranu Ulice grada Vukovara ima podršku niza kolega.

Stambene ili poslovne zgrade na početku ulice, sve odreda djela poznatih hrvatskih arhitekata, imaju otvoren pogled i dotok zraka. Zgrade su povučene od prometnice i ispred sebe imaju paviljon ili park. Takav su primjer i zgrade arhitekta Drage Galića, koja ispred sebe ima paviljon u kojem je Zagrebački holding, te zgrada HEP-a, nekadašnje djelo moderne, koja ispred sebe ima paviljon Raiffeisen banke.

- Zona zaštite zapadnog dijela Ulice grada Vukovara, od križanja sa Savskom do dvorane Lisinski, koja je prije postojala, štitila je urbanistički koncept iz razdoblja modernizma kao izuzetno vrijedan gradski prostor. U novom je GUP-u povučena crvena crta uz liniju ceste koja označava zonu gradnje višekatnica. Tako se u posljednjoj fazi višegodišnje procedure Izmjena i dopuna GUP-a pokušava omogućiti gradnju poslovnih nebodera neposredno uz pješačku liniju ulice - ističe docent Ivanković.

Kontroverza

Na to da je riječ o kontroverznom slučaju, dodaje Ivanković, upućuje još jedan detalj iz programa natječaja. To je pokušaj da se prostor između velike višekatnice istog autora i malog paviljona koji je širok pet metara proglasi javnim parkom.

- Sve kako bi se izbjegla zakonska obveza koja ograničava visinu nove građevine na pola visine susjedne, s dodatnim prostorom od pet metara između dviju zgrada za rad interventnih vozila u slučaju katastrofe. Prostor širine samo pet metara tako sada ne bi bio prostor između dvije zgrade, nego javni prostor, pa se pravilo o udaljavanju dviju višekatnica ne bi moralo poštovati. Usto, ova je promjena nekim putem provedena u Katastru, no nije uvedena u GUP-u - naglašava docent Ivanković.

Pokušajem provedbe natječaja prema spornom programu tvrtke Stimar d.o.o. koji je Grad Zagreb odobrio, smatra Ivanković, pokušava se kroz zakonsku regulativu, uz prethodno uklanjanje zaštite u razdoblju izrade novih konzervatorskih podloga 2011.-2012. za novi GUP, provesti rušenje jednog malog remek-djela moderne arhitekture uz devastaciju cijelog sačuvanog urbanističkog sklopa - zapadnog dijela Ulice grada Vukovara.

Izdvajamo