'S Italijom i Mađarskom Hrvatska nema otvorenih graničnih konflikata, ali ima sa svim drugim susjednim državama', piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung koji u svom tekstu najviše prostora posvećuje prijeporu sa Slovenijom i podsjeća na odluku Arbitražnog suda koji je 'tri četvrtine Piranskog zaljeva dodijelio Sloveniji' i 'priznao pravo Slovenije na koridor do međunarodnih voda'.
U članku se podsjeća da je Hrvatska pristala na arbitražu kako bi okončala slovenski bojkot pregovora Hrvatske o pristupu Europskoj uniji, te da je Hrvatska napustila arbitražni sud jer je slovenski sudac redovito informirao svoju vladu o tijeku pregovora i pokušao naknadno prokrijumčariti dokumente u sudske spise, kako bi utjecao na odluku suda u korist svoje zemlje, čime je sud, po mišljenju Hrvatske, nepovratno kompromitiran.
'Odnosi dviju susjednih članica EU-a dramatično su se pogoršali. Slovenija sad bojkotira pristup Hrvatske OECD-u i prijeti da će uložiti veto i protiv za 2018. planiranog pristupa Hrvatske Šengenskom ugovoru' - piše FAZ koji spominje i stroge slovenske kontrole na granici na početku turističke sezone, prenosi Deutsche Welle.
U članku se dalje navode česti prosvjedi Srbije 'zbog stvarne ili navodne diskriminacije srpske manjine', prosvjedi Crne Gore zbog podizanja spomenika 'desno-ekstremnom hrvatskom emigrantskom teroristu i otmičaru zrakoplova Miri Barešiću' te konstatira da su u najnovije vrijeme osobito opterećeni odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
FAZ navodi prosvjed Sarajeva protiv gradnje Pelješkog mosta, protivljenje Bošnjaka tvrdnjama da islamski teroristi imaju svoja uporišta u Bosni, da Zagreb podupire bosansko-hercegovačke Hrvate u njihovom nastojanju 'da dođu do većeg utjecaja u bošnjačko-hrvatskoj federaciji', te da je bosanska tajna služba priznala da nadzire telefonske razgovore hrvatskih političara i poduzetnika.
Autor članka zaključuje kako beskompromisno odbacivanje arbitražne odluke slabi Hrvatsku jer potkopava njezinu vjerodostojnost i time otežava rješavanje svih drugih problema sa susjedima. Zagrebu i Ljubljani preporuča da kao uzor za rješavanje graničnog spora uzmu primjer Njemačke i Nizozemske koje su riješile pitanje granice oko ušća rijeke Ems. One su umjesto da inzistiraju na utvrđivanju državne granice dogovorile stvaranje komisije koja regulira korištenje i upravljanje spornim područjem. Pitanje granične crte je još uvijek neriješeno, ali to ne smeta ni Nijemce ni Nizozemce, zaključuje FAZ, a prenosi Deutsche Welle.