Hrvatska Vlada u tajnosti priprema svoju najozbiljniju reformu. Realiziraju li se planovi premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića, već od prvog dana sljedeće godine u Hrvatskoj se neće plaćati najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto. Kako ekskluzivno doznaje Jutarnji list od izvora bliskih vrhu Vlade, to je suština izmjena poreznog sustava, čija je priprema otpočela prije više od mjesec dana.
Dvogodišnji moratorij
Radi se o mjeri koja nije navedena niti u Nacionalnom planu reformi, a u svojim dosadašnjim istupima i premijer i ministar financija inzistirali su da ove godine neće biti promjena u poreznom sustavu. Ipak, čini se da se radilo o svojevrsnoj igri riječima. Ako se informacije o poreznoj reformi pokažu točnima, ona bi trebala biti definirana i izglasana u Saboru već do kraja lipnja, da bi nakon šestomjesečnog razdoblja za prilagodbu stupila na snagu 1. siječnja 2017.
U tom slučaju, već u veljači hrvatski građani s mjesečnim dohotkom većim od 13.200 kuna dobili bi osjetno veće plaće. Kako objašnjava naš sugovornik, radi se o jednoj od glavnih mjera kojom Orešković namjerava realizirati svoju “politiku optimizma”.
Ukidanje najviše porezne stope koja zapravo penalizira srednji sloj imat će upravo takav rezultat, te će u konačnici djelovati pozitivno i na makroekonomske kretanja jer će potaknuti potrošnju. Ipak, uz ekonomske aspekte, odluku Vlade da krene u intervenciju u poreznom sustavu iz više razloga valja promatrati kao odluku koja će imati ozbiljne političke posljedice. Promjene poreza na dohodak, naime, tradicionalno su potezi Vlade koji izazivaju velik interes javnosti, ali koji se - osnovano ili ne - koriste i kao svojevrsna mjerila vezana uz ideološku orijentaciju vladajuće opcije.
U tom kontekstu, ukidanje najviše stope od 40 posto moglo bi izazvati izazvati burnu raspravu, ali i kritike lijevo orijentiranog dijela građana. Ta mjera, bez ikakvih drugih promjena u poreznom sustavu, faktički bi značila da će najviša stopa za oporezivanje rada u Hrvatskoj biti 25 posto, koja će se primjenjivati na sve dohotke veće od 2200 kuna.
Pojednostavljeno rečeno, to bi značilo da bi se ista stopa poreza primjenjivala na građane s primanjima upola nižima od državnog prosjeka i na one s astronomskim primanjima, većima od trideset tisuća kuna mjesečno. Nadalje, sa samo dvije stope poreza na dohodak Hrvatska bi se ozbiljno približila konceptu “flat tax” neprogresivnog poreznog sustava, kakav uglavnom zagovaraju proponenti ultraliberalnih ekonomskih politika.
Lalovčeva mjera
Neočekivanog saveznika u provedbi ove reforme poreznog sustava premijer i njegovi suradnici mogli bi naći na oporbenoj strani sabornice. Naime, sličnu mjeru vrlo otvoreno je zagovarao i bivši ministar financija Boris Lalovac. Lalovac je početkom 2015. proveo zadnju reformu poreza na dohodak kad je razina za primjenu najviše stope od 40 posto podignuta sa 8800 na današnjih 13.200 kuna, a neoporezivi osobni odbitak povećan sa 2200 na 2600 kuna. Već tada bivši je ministar predlagao potpuno ukidanje najviše stope poreza.
Istraživanje Hrvatske narodne banke o poreznom opterećenju plaća u Hrvatskoj vrlo jasno ukazuje kako je teret (tzv. porezni klin) za male i srednje plaće vrlo sličan usporedivim europskim državama, dok je u segmentu visokih plaća znatno veći nego u, primjerice, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj ili Estoniji. Ta činjenica izravan je udarac na hrvatsku konkurentnost i mogućnost privlačenja investicija u visokotehnološkim i kompleksnim industrijama, ali i poticaj odljevu mladih, visokoobrazovanih osoba.
Koji bi bili kratkoročni financijski efekti takve reforme uglavnom se samo spekulira, no na temelje rada ekonomista Milana Deskara Škrbića iz Erste banke i Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pravi rizik ukidanja najviše stope poreza na dohodak krije se na sasvim drugoj strani - u činjenici da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave, a ne centralne države.
Bolne posljedice
Prema njihovu proračunu, zaposlenih koji spadaju u najviši porezni razred ima tek 2,6 posto, ali pridonose sa 33,7 posto u ukupnim prihodima od prireza i poreza na dohodak. Analizirajući moguće posljedice ukidanja stope poreza od 40 posto, Deskar Škrbić i Šimović izračunali su - na temelju podataka iz 2014. - da bi se u tom scenariju prihodi općina, gradova i županija smanjili za 1,25 milijardi kuna, što je oko 10 posto poreznih prihoda koje prikupljaju i oko 5 posto ukupnih prihoda.