Ustavni sud ukinuo je u ponedjeljak Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja što ga je Nacionalno vijeće za znanost (NVZ) donijelo krajem veljače ove godine.
Spomenuti pravilnik, nazvan i “mini struktrurnom reformom hrvatske znanosti” postrožio je uvjete za izbor u zvanja u svim područjima znanosti s ciljem jačanja međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenika. Kriteriji su posebice postroženi za društvenjake i humaniste, koji se, za razliku od znanstvenika na području prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i bioethničkih znanosti, dosad uglavnom nisu natjecali na internacionalnoj sceni. Kako novi Pravilnik potiče društvenjake i humaniste da što češće objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima, to je izazvalo pravu pobunu među njima.
Strelovit napredak
Naposljetku, pojedini znanstvenici, četiri pravna fakulteta i zagrebački Fakultet političkih znanosti podnijeli su tužbe Ustavnom sudu koji je reagirao više nego ekspresno i četiri mjeseca nakon njegova donošenja ukinuo Pravilnik. Stoga je sada na snazi stari pravilnik koji omogućava napredak u više zvanje prema minimalnim kriterijima te, u nekim znanatsvenim područjima, sterlovit napredak od pozicije docenta do redovnog profesora, odnosno od razine znanstvenog suradnika do znanstvenog savjetnika.
- Odluka Ustavnog suda se treba poštovati. Međutim, obrazloženja Ustavnog suda su vrlo čudna iz perspektive kreiranja i vođenja znanstvene politike - rekla je prof. Maja Vehovec, bivša predsjednica NVZ-a koji je donio Pravilnik.
- Prema obrazloženju Ustavnog suda moguće je jedino sastaviti pravilnik koji definira iste uvjete za sva polja u određenom znanstvenom području što znači da najniži nazivnik kvalitete produkcije jednog polja mora vući sva ostala polja. U slučaju društvenih znanosti riječ je upravo o polju prava - pojasnila je M. Vehovec.
- Veliki dio sudaca Ustavnog suda ima doktorat u polju prava i znanstveno je aktivno. Oni su u svojoj odluci istaknuli da je međunarodna vidljivost znanstvenog rada problem od pamtivijeka. No, to ne može biti opravdanje niti argument da se međunarodna vidljivost znanstvenog rada u svim znanstvenim poljima ne poboljša pa tako i u polju prava. Za gospodarski i društveni razvoj zemlje znanost u 'kućnim' okvirima je golemi uteg u svakom pogledu - dodala je M. Vehovec.
Biranje članova
Maja Vehovec osvrnula se i stalno forsiranje termina “Jovanovićev pravilnik” iako je članove Nacionalnog vijeća za znanost imenovao Sabor tijekom mandata HDZ-ove vlade.
- Sabor bira polovicu članova svake dvije godin. Znači da je pola članova izabrano pred više od četiri godine, a pola 2011. - kaže Vehovec.
Lenhard: U Hrvatskoj me ništa ne čudi
Odluku Ustavnog suda komentirao je i dr. Boris Lenhard, profesor na Imperial College u Londonu.
- U Hrvatskoj me više ništa ne čudi. Kakva nam je većinski akademska zajednica - primarno društveno-humanistička - takav nam je i Ustavni sud. Zajedno s Akademskom solidarnošću - vrhovnim aktivističkim tijelom svega onoga što je u hrvatskoj akademskoj zajednici loše i trulo - nevjerojatno su brzi i učinkoviti kada treba braniti uzurpirano "pravo" loših u hrvatskoj akademskoj zajednici da ostanu loši do u nedogled - rekao je Lenhard.