UMIROVLJENI BEZ MIROVINE

UMIROVIO SE U RUJNU, A JOŠ MU NIJE STIGLA PRVA PENZIJA 'Već mjesecima nemam nikakvih prihoda. Od čega da živim?! U Mirovinskom kažu da se strpim!'

CROPIX

Nakon gotovo 45 godina rada Mirko Puklavec iz Macinca predao je 18. rujna prošle godine, mjesec dana uoči 65. rođendana, zahtjev za mirovinu u varaždinskoj podružnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, ni pet mjeseci poslije Mirko Puklavec nije primio rješenje o mirovini, a rješenje je osnovni uvjet da bi mu se mogla isplatiti penzija.

- Već mjesecima nemam nikakvih prihoda. Od čega da živim? Plaće više nemam, a mirovina ne stiže - govori Puklavec, koji je tijekom života radio kao vozač i kao stolar. Jedno je vrijeme bio zaposlen u tvrtki, jedno vrijeme radio je kao obrtnik, a četiri je godine tijekom 70-ih radio i u Sloveniji.

Proteklih je mjeseci, kaže, nebrojeno puta nazivao varaždinski HZMO jer nije mogao shvatiti da im je potrebno toliko vremena da mu izdaju rješenje: kao i većina radnika kad odlaze u mirovinu, vjerovao je da HZMO poštuje zakonski rok od 30 dana u kojem trebaju izdati rješenje i da će primiti prvu penziju mjesec dana nakon zadnje plaće.

Spori proces

- Nije mi palo na pamet da ću mjesecima biti bez kune. Računi dolaze, troškovi života su i dalje tu - priča. Svaki put kad bi se obratio HZMO-u, kaže, tražili su od njega da bude strpljiv, a 31. siječnja ove godine napokon mu je referentica rekla: “Rješenje je gotovo, stiže za par dana.”

- Evo, dva tjedna kasnije, još nema ni rješenja ni mirovine - kaže Puklavec.

Puklavec, kako doznajemo, nije iznimka: rješenje o mirovini u pravilu se čeka tri do šest mjeseci, i to kad je prikupljena sva dokumentacija i kad se radi o jednostavnijim slučajevima, kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ako se radi o složenijem slučaju, kakav je onaj Mirka Puklavca - ako je osoba radila u inozemstvu, bila obrtnik i slično - taj rok zna biti i duži.

- Ljudi nam se žale svakodnevno. To nije novi problem, on traje godinama, a čini nam se da je u posljednje vrijeme posebno eskalirao jer su službenici HZMO-a u većoj mjeri posvećeni pripremama za mirovinsku reformu - kaže Petrović. Situacija u kojoj neki ljudi i više od godinu dana čekaju rješenje o mirovini dovodi ih, kaže, na rub egzistencije.

- Ljudi padaju u dugove, blokirani su im računi, neki su se našli u opasnosti da ostanu i bez krova nad glavom. No stariji su ljudi jednostavno naučeni da šute i trpe, i zato se situacija ne mijenja - smatra.

U HZMO-u pak kažu kako slučaj Mirka Puklavca ne mogu komentirati zbog novih pravila o zaštiti osobnih podataka, ali da će ga “do kraja tjedna” obavijestiti o okončanju postupka.

No tvrde kako se Zavod u donošenju rješenja o mirovini “u pravilu” drži zakonskih rokova, prema kojima je Zavod dužan donijeti i dostaviti stranci rješenje u roku od 30 dana od dana predaje zahtjeva, a ako mora provesti posebni ispitni postupak, rok se povećava na 60 dana.

- Prema našim saznanjima, doista su rijetki oni koji regularnim putem dobiju rješenje u zakonskom roku - kaže Petrović. Na problem već duže vrijeme u svojim izvješćima upozorava i pučka pravobraniteljica Lora Vidović te redovito izdaje preporuku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da osigura uvjete za donošenje rješenja u zakonskim rokovima. Iako su njezine preporuke obvezatne, očigledno je da ova nije ispunjena.

Povijest upozorenja

Petrović ističe kako već godinama na sjednicama Upravnog vijeća HZMO-a i predstavnici umirovljenika i predstavnici radnika upozoravaju na problem kašnjenja u donošenju rješenja. i njegove posljedice. Činjenica je, kaže, da je Zavod kadrovski potkapacitiran, a uvjeti zaposlenih vrlo često loši.

- Ali to ne smije biti opravdanje, jer su žrtve građani. Zavod na raspolaganju ima institut donošenja privremenog rješenja, koji se može donijeti odmah te se po njemu isplaćuje i predujam mirovine, ali se njime prerijetko koristi - kaže Petrović.

Osim preopterećenosti i premalog broja zaposlenih, ističe naš sugovornik iz Zavoda, postoje i drugi problemi koji produžuju rok donošenja rješenja.

- Budući da se, prema zakonu, plaće ostvarene u godini u kojoj se predaje zahtjev za mirovinu ne računaju pri izračunu mirovine, većina ljudi predaje zahtjev za mirovinu od 1. siječnja. Mirovina se pak računa tako da se plaća osobe koja je podnijela zahtjev uspoređuje s prosječnom plaćom za svaku godinu radnog staža.

Ako ste predali zahtjev od 1. siječnja, rješenje ne možete dobiti prije travnja, jer Državni zavod za statistiku tek u ožujku objavljuje prosječnu plaću za prošlu godinu. Dakle, da bismo mogli kompletirati izračun, moramo imati taj podatak za posljednju godinu staža, a njega dobivamo tek u ožujku - objašnjava naš sugovornik.

Iz HZMO-a upućuju radnike pred mirovinu da im se obrate što prije kako bi ubrzali postupak donošenja rješenja o mirovini, a time i isplatu mirovina.

- Osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu odnosno pet godina ranije ako je riječ o inozemnom stažu obavijestiti HZMO o namjeri podnošenja zahtjeva radi kompletiranja i kontrole podataka o stažu i plaći. To pretkompletiranje moguće je zatražiti i putem interneta, a omogućava brže ostvarivanje prava - poručuju iz HZMO-a.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo