Javna ustanova za upravljanje park šumom Marjan zakazala je javnu raspravu o programu gospodarenja šumama na Marjanu u vrlo lošem terminu, popodne u 16 sati. To ipak nije spriječilo zainteresirane da popune više od pola dvorane u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, piše Slobodna Dalmacija.
Voditelj izrade prijedloga programa dr. Alen Berta predstavio je dokument prisutnima. Iz njegova izlaganja dalo se zaključiti kako je alepski bor i dalje vrsta koja će dominirati Marjanom, a tek u neizvjesno dalekoj budućnosti može se očekivati njegova zamjena s autohtonim vrstama.
Predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić pročitao je rečenicu iz programa gdje piše da je Odsjek 5c rasadnik koji služi "Parkovima i nasadima" za uzgoj autohtonih vrsta drveća i ukrasnih vrsta drveća. Upitao je Bertu je li bio tamo. Kad je ovaj kazao da jest, Marinić se začudio kako je moguće da je tako nešto napisao kad "Parkovi i nasadi" nemaju veze sa Marjanom već osam godina, a rasadnik je izvan funkcije više od 30 godina.
Uzgajaju pome
- Ima jedan mali dio gdje zaposlenici uzgajaju pome, a ostali dio je obrastao pajasenom, za kojeg ste napisali da je posebno opasna invazivna vrsta koju ga treba iskorijeniti. Sve se nalazi na deset metara od Javne ustanove i to tako stoji godinama - kazao je predsjednik Društva Marjan.
- Ukazali ste na pogrešku, očito je došlo do krivog unosa i to ćemo svakako ispraviti. - priznao je na kraju Berta.
Berta je kazao u izlaganju da je potrebno na Marjanu izraditi mrežu šumskih vlaka kojima će laki strojevi izvlačiti stabla jer se stanje s potkornjakom neće skoro smiriti. Da će se tog nametnika trebati godinama rješavati složio se ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić. Marinić je pak upitao je li doista potrebno pored svih koridora koji su bez elaborata napravljeni za žičare još probijati i šumske vlake.
Predsjednik Zelenih Dalmacije, Lovro Rumora, kazao je kako su oni godinama tražili da se na Marjanu formira rasadnik.
- Bili smo jedini koji smo zahtijevali sanitarnu sječu uz Hrvatske šume svih ovih godina. Da se ona provela možda ne bismo bili ovdje - napomenuo je Rumora, dodavši kako smo svi odgovorni za ovo stanje, a ne samo Javna ustanova.
Otpor privatnih vlasnika
Program je obuhvatio šest hektara zemljišta na južnim padinama obraslog šumom, a to je izazvalo veliki otpor privatnih vlasnika zemljišta.
- Neće vam nitko ulaziti u posjed, vaša čestica je vaša, ovo je samo prijedlog kako biste vi trebali gospodariti da tamo bude bolja šuma. Možete i dalje ne raditi ništa, ili raditi u skladu sa ovim programom - objašnjavao im je Berta.
Ali, nije ih uvjerio. Okupljeni vlasnici uporno su tvrdili da privatno vlasništvo nije javno vlasništvo i nikako nisu prihvaćali Bertino uvjeravanje kako u park šumi ne mogu nekome zabraniti da hoda preko privatnih čestica.
Dario Alujević, predstavnik udruge "Merjan", koja okuplja vlasnike zemljišta i bespravne graditelje, tvrdio je čak kako park šuma pravno gledano ne postoji jer nije upisan pravni režim park šume na česticama.
'Pokrenut ćemo spor!'
- Ako mi, privatni vlasnici, zatražimo izdvojenje iz gospodarske jedinice Marjan, na što imamo pravo, Ministarstvo će odlučiti rješenjem o izuzeću i nakon toga ćemo se izdvojiti iz te gospodarske osnove. Meni nije jasno zbog čega prije izrade plana niste kontaktirali vlasnike, jer će se u budućnosti dogoditi da se taj plan neće moći zbog pravnih razloga donijeti. Jer, ako ne dobijemo izuzeće od Ministarstva, pokrenut ćemo upravni spor, a on može trajati par godina - najavo je Alujević.
Pokušali smo se staviti u ulogu vlasnika zemljišta pa smo nakon javne rasprave upitali smo dr. Alena Bertu bismo li se mogli baviti ruralnim turizmom na južnim padinama park šume ako: imamo parcelu koja je u katastru upisana kao poljoprivredno zemljište, zatražimo izuzeće iz programa za šume, zatim uklonimo borove i posadimo masline?
- Zašto ne? Nakon ovoga donosimo plan upravljanja. Ići će se sigurno prema tome da lokalno stanovništvo ima koristi od park šume. Vi ste, recimo, u park šumi i moći ćete to certificirati. Možda da bude turizam kao eko proizvodnja, s oznakom "proizvedeno u park šumi" - kazao je Berta.
Može i kućica
Upitali smo, nadalje, znači li to da bismo tu mogli i nekakvu kućicu napraviti?
- Pa da, ali to je sve u skladu s ostalim zakonima - Zakonom o gradnji, Zakonom o turizmu, ili koji zakoni su već potkovani u tome. Ali, naravno, nitko vas ne ometa u tome. Dopuštene su sve gospodarske djelatnosti koje ne uništavaju park šumu - potvrdio je izrađivač plana.
Ostaje, dakle, vidjeti da li se vlasnici zemljišta na južnim padinama, od kojih su se neki pokazali kao bespravni graditelji, tako odlučno protive da parcele ostanu obrasle šumom zato jer žele saditi kupus ili pak namjeravaju iskrčiti borove i makiju radi turizma s "ruralnim" apartmanima u maslinicima?