INFLACIJA PETICA

Umjesto talenata, odlikaši bez znanja pune gimnazije

Nikola Vilić/CROPIX

Ove godine čak 43 posto zagrebačkih osmaša prošlo s pet

ZAGREB - Što se to događa s hrvatskim obrazovnim sustavom kada iz godinu u godinu učenici iz osnovnih škola sve više izlaze s čistim peticama?

Svi bi u gimnaziju

Nekome tko sistem vrednovanja znanja u Hrvatskoj gleda sa strane, činilo bi se da iz naših škola izlaze sami genijalci. No, onima koji su uključeni u sustav, ovogodišnja hiperinflacija odlikaša znak je da je nešto trulo u školstvu.

Jer kako drukčije objasniti činjenicu da je ove školske godine čak 43 posto učenika iz zagrebačkih osnovnih škola izašlo s odličnim uspjehom. Od ukupno 7966 zaključenih ocjena, 3469 ih je bilo odličnih. Prošle godine taj broj je bio nešto manji, što pokazuje da postoji trend porasta odlikaša. Tako je 2008./09. bilo nešto više od 42 posto odličnih. Od 7816 zaključenih ocjena, petica je bilo 3306.

Mnogi osnovci, kažu nastavnici, postižu odlične ocjene, a kada dođu u srednju školu, pokažu veliko neznanje. Ove godine taj problem jasnije je izražen nego proteklih godina, i to posebice kod upisa u gimnazije, gdje su neki koji su imali čak i 61 bod, ostali ispod crte. Djelomice je tome pridonijela i državna matura. Naime, sada se veći broj učenika odlučuje upisati gimnaziju, jer njihov program ih najbolje priprema za maturu.

Elektronička prijava

Kako stati na kraj lažnim odlikašima i na koji način organizirati upise, upitali smo neke ravnatelje gimnazija koji su svjesni da je ovakvo stanje neodrživo.

U zagrebačkoj se II. gimnaziji, primjerice, dvadesetak učenika sa 61 bodom nije uspjelo upisati, a ravnatelj Drago Bagić od Ministarstva obrazovanja zatražio je povećanje broja učenika u razredu.

- Možda bi uvođenje male mature riješilo ovaj problem, ali za početak bi trebalo omogućiti elektronsku prijavu i to na način da se učenik može prijaviti u nekoliko škola. Osim toga, možda bi se moglo razmišljati i o promjeni načina ocjenjivanja, pa da umjesto vrednovanja od jedan do pet, imamo ocjene u postocima - predlaže Bagić.

Agresivni roditelji

Pravu dramu, pak, prolaze učenici i njihovi roditelji kada shvate da neće upisati željenu školu, a to onda često dovodi do neugodnih situacija. Tako je prošle godine ravnateljica XV. gimnazije Veronika Javor morala angažirati zaštitare jer su pojedini roditelji postali agresivni. Ove se godine to, srećom, nije ponovilo.

- Upisivali smo samo one sa 61 i više bodova, a 30-ak učenika sa 60 bodova nismo mogli upisati.

Trebalo bi uvesti prijemne ispite, za našu školu iz matematike, jer vidimo da se kod nas upisuju sami odlikaši, a onda na inicijalnim testovima imamo i nedovoljnih ocjena. Djelomično se urušava cijeli sustav, a nastavnici su pod pritiskom da poklanjaju ocjene. Mala matura vjerojatno bi riješila problem, ali ne treba je uvoditi na brzinu - upozorava.

Sličnih su problema imali i u XV. gimnaziji, gdje je čak 204 djece sa 61 i više bodova ostalo neupisano, pa je ravnatelj Petar Mladinić morao povećati broj učenika.

- Trebalo bi dopustiti prijave u nekoliko škola. Bilo bi dobro i da se uvede intervju, pa da se nama ostavi mogućnost odabira - kaže Mladinić.

Uvesti međuocjene

Poplava odlikaša zabrinjava i ravnateljicu gimnazije Lucijana Vranjanina, Milicu Medak, koja je ove godine prvi put morala zatražiti dozvolu da upiše još jedan razred.

- Povećan broj odličnih učenika je “bolest” koja je davno dijagnosticirana, ali ove godine smo svi ostali zatečeni. Prošle godine bodovni prag je bio 52, a ove godine upisivali smo samo one s 58 i više bodova. Treba uvesti međuocjene, jer teško je vjerovati da je učenik koji u 7. razredu prođe s vrlo dobrim, a u 8. s odličnim, postao odjednom vredniji.

Ipak je tu riječ o poklanjanju ocjena - zaključuje Medak.

Radovan Fuchs: Mala matura bila bi veliki šok za učenike

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs kaže kako treba nastaviti s provođenjem nacionalnih ispita da se pokuša dobiti što objektivniji sustav ocjenjivanja, tako da petica jednako vrijedi svugdje, a i novi kurikulum bi trebao uvesti promjene kod ocjenjivanja.

- Nisam baš siguran da bi mala matura bila dobro rješenje jer bi predstavljala dodatni šok za djecu. Na osnovu novog kurikuluma predviđen je drugačiji način ocjenjivanja s numeričkim i opisnim ocjenama, a mijenjat će se i pedagoški standardi. Kurikulum je prošao kompletnu reviziju, prihvaćene su sugestije HAZU-a i sveučilišta i vrlo brzo bi trebao biti donešen - otkriva Fuchs i kaže kako je rješenje koje predlaže dr. Burušić da se na fakultet uvede predmet koji bi podučavao nastavnike ocjenjivanju dobra ideja i da bi to mogao predložiti Rektorskom zboru.

Dragan Primorac: Odmah uvesti malu maturu za osmaše!

Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Dragan Primorac, smatra da je jedini način smanjenja hiperinflacije odlikaša u osnovnim školama i rješavanje problema kod

upisa u srednje škole uvođenje male državne mature, a po uzoru na već postojeći sistem državne mature pri upisu na fakultete.

- Ne vidim razloga da se za godinu/dvije ne uvede

državna matura u osnovnim školama, jer to je ujedno i najveća antikorupcijska mjera.

Na taj način nitko ne može utjecati na upis učenika: ni ministar, ni dekan, ni profesori. Cijeli softverski sustav je spreman i treba ga samo nadograditi.

Za to se treba pronaći novaca i na taj način vraćate vjeru u sustav - kaže bivši ministar obrazovanja.

Dr. sc. Josip Burušić: Educirati nastavnike kako da daju ocjene

Prema mišljenju Josipa Burušića, znanstvenika s Instituta “Ivo Pilar”, sustav ocjenjivanja nije toliko poremećen koliko se pokušava predstaviti, no nije ni potpuno bez nedostataka, pa Burušić smatra kako je najveći problem u tome što nastavnici nisu educirani za davanje ocjena.

- Većina učitelja nikada nije imala prigodu čuti na fakultetu nijednu informaciju o tome kako se treba ocjenjivati. Treba uvesti vrednovanje učeničkih postignuća, a da ocjenjivanje bude samo jedan dio kriterija za upis. Zašto se, primjerice, učenik koji je sudjelovao pet godina u humanitarnom radu, koji ima izrazitu socijalnu inteligenciju, ili koji zna sve o ekologiji, ne bi mogao upisati u željenu školu bez da ima sve petice. Jer cilj škole trebao bi biti stvoriti normalne pojedince koji će znati cijeniti ispravne vrijednosti - zaključuje Burušić.

Tagovi

Izdvajamo