Reforma ministra uprave Lovre Kuščevića, koju je Jutarnji list objavio jučer, izazvala je mnogo reakcija u stručnoj i političkoj javnosti. Reformu -koja uključuje ukidanje ureda državne uprave i preusmjeravanje njihovih poslova na županije od 1. siječnja 2020. te izradu modela funkcionalnijeg sustava jedinica lokalne i regionalne samouprave - većina stručnjaka s kojima smo razgovarali smatra kozmetičkim promjenama koje neće dovesti do učinkovitijeg i racionalnijeg sustava državne uprave, nego će samo ojačati župane.
Profesor s katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vedran Đulabić, smatra da su aktualni potezi ministra Kuščevića u skladu s politikom ove Vlade, a to je zadržati i jačati postojeće županije jer su one bastion vladajuće stranke.
Pet regija
- Jačanje položaja županija imalo bi smisla samo ako bi se njihov broj drastično smanjio, na primjerice na pet, čime bi one funkcionirale kao prave regije. Sadašnji sustav previše je rascjepkan i to izaziva nelogičnosti, neučinkovitost i rasipanje javnih sredstava na hranjenje upravnih struktura koje su okrenute same sebi i svom opstanku, a ne pružanju usluga građanima - kritizira Đulabić.
Prema njegovu mišljenju, bolje je sredstva za plaće župana, njihovih zamjenika te županijskih vijećnika preusmjeriti na, primjerice, stipendije studentima i učenicima, javni prijevoz, sufinanciranje projekata EU...
- Urbana mreža u Hrvatskoj jednostavno ne trpi toliki broj jedinica drugog stupnja, ali to valjda ne želi priznati nitko iz politike. To su pitanja koja treba konstantno otvarati bez obzira na to što mislimo da ih već svi znaju.
Očito ih donositelji političkih odluka ne smatraju važnim i jednostavno ih ignoriraju. I idu svojim smjerom - zaključuje prof. Đulabić.
Efikasnija uprava
S druge strane, Ivan Malenica, dekan šibenskog veleučilišta i predsjednik HDZ-ova Odbora za upravu, kaže da je cilj prijedloga učinkovitije i transparentnije obavljanje poslova, a to bi značilo kvalitetniju uslugu građanima kako bi oni što prije ostvarili svoja prava.
Kontrola
- Mislim da će se ovim projektima to i postići. Ovo se može promatrati kao početak šire reforme koja uključuje digitalizaciju i pojednostavljenje upravnog postupanja, sve to u konačnici radi podizanja kvalitete i učinkovitosti rada javne uprave, ali i pristupačnosti tijela - kaže Malenica.
Na kritike da se time samo jačaju županije, a da je HDZ u najvećem broju njih na vlasti, odgovara da to ne znači nužno samo jačanje županija, nego će i gradovi u budućnosti obavljati dio tih poslova.
- Uostalom, bit će uspostavljen kontrolni mehanizam države. Namjera reforme je učinkovitija javna uprava, s vremenom i fiskalna racionalizacija, a od svakog službenika u županiji zahtijeva se zakonito postupanje i ne vjerujem da će se stvarati politički pritisci ili neki novi lokalni šerifi - tvrdi te pozdravlja i najavljeno funkcionalno spajanje jedinica nakon utvrđenog kataloga poslova.
Strategija
Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvenica s Ekonomskog instituta i bivša ministrica uprave u prvoj Vladi HDZ-a i Mosta, kaže da se očito odustaje od ciljeva koji su zacrtani u Strategiji, jer je tamo bilo navedeno racionalno korištenje računovodstveno-informacijskih usluga, racionaliziranje pripajanjem područnih jedinica središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave te racionalizacija sustava lokalne i regionalne samouprave putem mjera kojima će se definirati model funkcionalne i fiskalne decentralizacije te utvrđivanja optimalnog teritorijalnog ustroja Hrvatske.
- Iz izlaganja ministra očito je da se odustaje od usvojenog cilja kojim se definira uloga ureda državne uprave u županijama. Konkretnog definiranja broja i javnih zadaća općina, gradova i županija još nema, s naglaskom da će županije biti dodatno ojačane brojnim poslovima preuzetim od ureda državne uprave u županijama, a da će se napraviti razlika između gradova i općina po veličini i stupnju razvijenosti - kaže Jurlina-Alibegović.
Ističe da su mnoge europske zemlje napravile reforme u obuhvatu državne uprave, lokalne i regionalne samouprave radi stvaranja teritorija u skladu s razvojem Europe regija kao prirodnih nositelja gospodarskog razvoja, a mnoga međunarodna istraživanja prepoznaju neučinkovitosti birokracije kao iznimno važno ograničenje rastu u Hrvatskoj.
Birokratizacija
- Jedno od ograničenja u Hrvatskoj javnoj upravi prevelik je broj institucija na svim razinama, preklapanje nadležnosti i nejasno formuliranje javnih prihoda u njihovim proračunima, netransparentno predstavljanje javnih prihoda i rashoda i nepostojanje jasnih kriterija zapošljavanja. Nagrađivanje zaposlenih je problematično, ne postoje jasne odgovornosti za obavljanje zadataka, kao ni sankcije za neobavljanje - zaključuje.
Siniša Hajdaš Dončić, nekadašnji SDP-ov krapinsko-zagorski župan, kaže da možda nije loše da se neki poslovi regionaliziraju i da županije dobiju dodatne ovlasti, ali dodaje da se tu treba postaviti i ključno pitanje:
- To je nerazmjer broja zaposlenika u uredima državne uprave. Bez definiranih kriterija, to će biti još jedna pro forma reforma bez konzultacije sa strukom.
Kad je riječ o spajanju jedinica, nijedan dosadašnji stručni prijedlog nije usvojen, a za funkcionalno spajanje treba se postaviti i pitanje treba li nam toliki broj županija - zaključuje Hajdaš Dončić.
Komadina: Reforma šteti razvijenijim županijama
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predvodio je jučer u Rijeci sastanak sa županima svih hrvatskih županija, peti takav, na kojem su prezentirane četiri teme: gospodarenje otpadom i vodno gospodarstvo, razvojni sporazumi i fond za sufinanciranje projekata EU te promjene u sustavu državne uprave i upravljanje državnom imovinom.
Premijer je istaknuo posebno zadovoljstvo zbog poboljšanja suradnje sa županijama koja je, prema njegovim riječima, postala “sustavna, otvorena i partnerska”, naglasivši da se ostvaruje sinergija.
- Odnos između članova Vlade i župana je postao prijateljski, svi razumijemo međusobne prioritete, kako da pojedini resor podrži regionalni razvoj Hrvatske, kako da smanjujemo nejednakosti, kako da stvorimo povoljan zakonski okvir, odgovarajuća financijska sredstva kroz proračun - rekao je Andrej Plenković. Istaknuo je da je, s promjenama odredbi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, lokalnoj razini u prvih 11 mjeseci “pušteno” oko dvije milijarde kuna.
Suradnjom Vlade sa županijama posebno je zadovoljan predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk, koji je istaknuo kako će preustroj sustava državne uprave dovesti do “racionalizacije i pojednostavljenja procedura, a time i većeg zadovoljstva građana”.
Prema Paukovim riječima, promjene, kojima se dio ovlasti državne uprave vraća na lokalnu i regionalnu samoupravu, dovest će do jačanja tih razina.
- Kako bismo mi u Dalmaciji rekli, vraća se dite materi - zaključio je Pauk.
No, nisu svi župani izrazili potpuno oduševljenje svim potezima Vlade. Prema riječima primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, ova reforma ne daje rezultate za razvijenije županije. Naime, kako je pojasnio, županije koje ulaze u razred razvijenijih gube dodatna sredstva za razvoj, a ona odlaze u korist manje razvijenih. Komadina je istaknuo da je “solidarnost dobra”, ali i da treba pronaći ravnotežu.
S tim se složio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je napomenuo da ovdje nije riječ o pravoj decentralizaciji, kako to proglašava Plenković, jer se sve spušta tek do županijske razine, a ostaju zakinuti gradovi i općine.
Komadina je izrazio i nezadovoljstvo gospodarenjem otpadom. I Komadina i Obersnel uputili su javni apel Plenkoviću da porade više na spasu brodogradnje. Obersnel je pohvalio razinu projekata koje Vlada provodi na području Rijeke, od bolnice preko gradnje ceste D403 do golemih sredstava iz europskih fondova. Naglasio je kako je velik pomak učinjen kroz Zakon o upravljanju državnom imovinom. (L. Benčić)